musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miilano e "IQRA" – Laawol feere ngam faamde Simoore Al-Alaq

Assalamu alaikum, on fuu. Hannde mi ɗon miila ɗuuɗɗum e konngol aranol ngol Simoore Al-Alaq: "IQRA" Janngu. Ko njaɓɓi am ko no yamiroore ndee udditiri. Nde wiyaa "janngu deftere ndee" walla "janngu tan Qur'aana." Ko tan... janngu. Ɗum waɗi mi ɗaɓɓita: beli iqra wonaa tan ko janngude kelme dow ɗerewol. Beli ko noddaango ngam janngude aduna gonɗo e meeɗen. Janngu tagoore. Janngu yimɓe. Janngu hoore maa. Janngu taariha. Janngu nguurndam e maayde. Janngu ko heɓaama e hoore maa. Janngu gannde, falsafaa, laawol nguurndam e hoore mum. Ndeen simoore ndee wiyi, "Janngu innde Joomiraawo maa tagɗo on." Ɗoon woni luggiɗde. Nde hawra no min paamirta geɗe (epistemoloji) e ko woodi goonga (ontoloji). Simoore ndee ɓaawo ɗon haali iwdi meeɗen "O tagi neɗɗo e ɓiɓɓel ɓurngel" ɗum ɗon ƴeewa min ngi'a ko'e meeɗen ko huunde janngeteende. Nde inni qalam, ko maande winndugol, reende ganndal, yahdugo dow no janngugol gootel ngol waylata gootal e mahol siwilisaasiyoŋ. Amma ɓaawo ɗon woodi haɗude. "Goonga, neɗɗo ɓurtotoo so o yi'i hoore makko heɓii." Ɗum semmbiɗɗum. Caɗeele ɗe ngalaa ko min ngalaa ganndal. Ko nde min nganndi huunde ɗuuɗnde, min puɗɗa miilugo min nganndi fuu. Ndeen tokkeeki woni: janngu e wiɗto heɓ ganndal jogor e senndor ɗum amma woppu ɓernde maa les, yaafo ganndo ina woodi keeri e jokku e ardaade to Allah. E joofnirde, "To Joomiraawo maa woni ngartam." Ɗaɓɓol meeɗen fuu naati e natal ɓurngal mawnude. Mi wiyaa ɗum tan woni laawol faamde Simoore Al-Alaq, walla en lomtinir falsafaa e tafsir mum. Amma ko weltini am ko miilo wonde iqra ko noddaango ngam janngude goonga tawa en njaɓaaka ko haani janngude. Gannde janngata tagoore. Falsafaa janngata miijooji. Taariha janngata daartol yimɓe. Ko heɓaama janngata ɓernde. Wafyude ko feere feere ngam faamde goonga. Ɗee fuu ngonaa gootal, en njaɓaaka jiiɓrude ɗe e carel. Amma beli fuu ɗe kawra e golle ɓurɗe mawnude: etoore meeɗen neɗɗo ngam faamde aduna. E ɗuum, iqra ko ɓuri ko janngude ko woni janngeteede, ko no min ɓadotoo ganndal. Janngu fuu, amma taa miilo ko jannguɗaa fuu woni goonga timmuɗo. Ɗuum fotondiral hakkunde yiɗde anndude e lesɗingol ko woni ko njiɗmi e fuɗɗoode simoore ndee.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo yiɗi haala kawral hakkunde epistemoloji e ontoloji. Ɗum nanndi ko e en kala etotooma janngude deftere wootere woodde, kala gooto e nder babal mum.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

MashaAllah, ɗum hawri e miijo fitrah. Fitra amen nde dima on ndaɓɓata faamude aduna gonɗo e taweede amen, iqra ko yamiroore ngam tabitinde ɗum.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Baaba, aɗa heɓii feccere dow jogaade ɓernde les ndee no feewi. Ɓeydude gannde am, ɓeydoomi yiɗde anndude ko famɗi ko mbiimi. SubhanAllah.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko wonkii dow neɗɗo ɓurtude keeri so o sikkii wonde o heɓii ko haani fof, ko goonga timmuɗo. Njiyen ɗum e ɗeen annduɓe gannde e filosof en fof cuusal. Ina haani fotdee ɗum.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

JazakAllah khair ngam ndee ɗaɓɓaande miijo. Miijo wonde iqra ina jeyaa e mum janngude tagudi ko huunde annduɓe hono Ibn Rushd e Al-Ghazali kadi ɓe ƴeewtindiima. Ko kañum woni ciftorgal wonde Lislaam ina hirjina ganndal e fannuuji fof.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɗum luggiɗo. Himo accana mi mi ɗaɓɓito konngol ngol: 'Sa'a gooto e miijotooɗo ɓuri duuɓi capanɗe jeeɗiɗi e dewal.' Ɗum waɗi janngude e miijaade ko sifaa ibaada.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment