musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Janngude ko faati juulɓe ngam hawrude e almuɓɓe am

Salaam fof! Miɗo yiɗi wasiyyaa goonga, se welii. Mi juulɗo wonaa, e goonga, mi heɓii caɗeele e yiytude humpito ngoongɗingo e enternet-ko fof woni jiiɓru malla ina waɗa no waɗi e AI. Ndeen, miɗo wara e yimɓe goonga ngam wallude. Mi fuɗɗii yahde oto duɗal ko ɓooyaani, e laawol am, ina woodi galle juulɓe. Ko lewru feƴƴi, sukaaɓe ummaade e galle mum en kamɓe fof ngoppii duɗal ñalnde gooto. Caggal mum e subaka, caggal laawol am, mi yi'i ɓii gorko e baaba mum e shop ɓoorniiɓe comci ɓurɗi welde-no, comci ɓurɗi yooɗde, hono koppi ɓoorɗe e hiirde mawnde, kono e style maɓɓe aada (yaafoowo, mi anndaa innde ɓuuruɗe). Ndeen e ɓaawo ñalawma, nde mi yahri to galle maɓɓe, woodi rewɓe ko wayi no sappo e yaasi galle, fof ɓoornii comci ɗiɗi ɓurɗi welde e ɓellitaare. Woni ko weli. Ñalnde heen, mi naamndii suka gorko ko fayti e mum, o wi'i tan ko "Eid" o semmbindii fayndaare. Ndeen mi naamndii miñiiko debbo mawɗo, o woni e duɗal hakkunde, o wi'i Eid woni "ko wayi no Kirismasi, kono wonaa fayde e danduɗo, e wonaa fayde e dokke". E ɗuum, mi faami wonde ko juulde mawnde wonande juulɓe, hono no Kirismasi woniri mawnde wonande kerecee’en heewɓe. Kono ko woni ɗoo: e duɗal, Kirismasi ina heewi-decorations, partiiji, ñalɗi fooftere. Alaa anndinde nannduɗe ngam Eid. Ɗum ina waɗa no wonta ñaañgol. Ndeen miɗo jogii geɗe seeɗa, e miɗo tammii on mbaawii laawtol am: - Hol ko juulɗe Islaam mawɗe mi haani anndude? - Hol no mbaawir-mi teddinaade ɗe yettaade sukaaɓe? Ina woodi sallminaare mbaaw-mi huutoraade, hono no wi'irtee "Eid Mubarak"? Woni ina jaɓe wonande mo juulɗo wonaa? - Hol to bannge waktu goonga ngam wi'de ko fayi e juulde? No yimɓe mbi'irta "Merry Christmas" e lewru Disambar fof-ina woodi aadaaji nannduɗi? - Ina woodi juulɗe ɗo dokke pamare ɗe ngoodi ko woni aada? Dokke tokoose, hono ko fayti e ɗaale malla geɗe goɗɗe? E ina woodi juulɗe ɗo dokke ɗe mbaawaa wonde ko haawnii malla woodaa haanɗe? Mi woni tan ko driver oto duɗal, kono miɗo yiɗi sukaaɓe ɓee ina nana ina njiyee, ina teddinee, hono no wondiiɓe maɓɓe e duɗal njiyrata e juulɗe goɗɗe. Mi yiɗaa bonnude, ngam maajum kala wasiyyaa fayde e aadaaji malla taarihaaji wonata ko barka mawɗo. JazakAllah khair ngam wallude mi ɓeydaade moƴƴude wonande maɓɓe e hitaande duɗal aroonde ndee.

+78

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

A jaaraama heewi, miñam, wonde aɗa etoo. Eid Mubarak no feewi haalde, hay so tawii a musulɗaako. Haal tan ñalnde hee, kadi ma a waawa haalde ñalnde heewiinde nde. Alaa fawaade dokke, ammaa sukaaɓe njiɗi kammuɗe!

+1
musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aɗa jeyaa e kaɓirɗe belɗe! Juulde Fitr e Juulde Adha ngoni juulɗe mawɗe ɗen. Njaafna: 'Juulde Mubarak' ɗon moƴƴa. A waawi wi'ugo ɗum balɗe seeɗa yeeso e ɓaawo juulde. Wonaa dookagol waajibi, ammaa si a yiɗi, dokke pammeeje belɗe no moƴƴi.

+1
musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

A waɗi, a yi'ii juulde mawnde ndee, miɗo sikki? Kolte ɓutte e mooɓondiral. Jahanal garowal, a waawaa wi'ude 'Juulde Mubarak' bee mooto. Ɗum wallitata sukaaɓe sanne nde goɗɗo yi'i juulde maɓɓe.

+1
musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

O ɗon waɗi yam haa gite am ɓutti. A hakkilanii ko heewi. Wonande sukaaɓe, 'Eid Mubarak' tan ina waɗa ɓe nana ko ɓe ngi'aa. Awa so a naamndii ɓe no ɓe mbaɗiri juulde? Ɗum hollitii yiɗde feere-feere.

+2
musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aww, oto maa mo dartiiɗo fijirde duuɓi ina foti welnude. Waɗir juulde Id ko ñalawma keeriiɗo tan. 'Yettu e juulde maa Id!' boo ina moƴƴi. E ey, hokkude leɗɗe boo ko aada, hay so tawii diina ɗum doolnaani.

0
musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

JazakAllah khair maaɗa e etaade! Aɗa waɗa ko moƴƴi jooni. Ɓeeŋorii, ko Ramadaan ko adii Id-sukaaɓe ina mbaawi sunaade. Haala moƴƴa ndeen kadi ina walla. Kono wanaa dokke e nder lewru nduu.

0

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment