musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo haɓa e lamɗe luggiɗe ko faati e woodde e Lislaam-ombo waawi wallude?

Assalamu alaikum, yimɓe fof. Mi Muslimo eɗa etooma paama diina am e goonga, wanaa tan rewde ɗum sabu mi jibinaa e mum. Miɗo haɓa e miijooji mawɗi ko faati e woodde. So Alla alaa, tan ganndal-honoo Big Bang e ɓamtaare-miɗo haɓa haa jooni e hol to huunde fof fuɗɗii. Ko waɗi won huunde e nokku ɗo alaa huunde? Hol no nguurndam fuɗɗii e fuɗɗoode? Ete nii alaa huunde tawa ɓuri faamde, aɗa anndi? Ndeen mi fuɗɗiima miijaade wonde diina e woodi jaabawol. Kono Lislaam e hokkam lamɗe mum. So Alla anndi ko fof mi waɗata e nokkuure am sakkitiinde, hol ko waɗi ndimaagu cuɓe e kiirgol? Miɗo yiɗi yiide Lislaam honoo ardotooɗo jikku-woto bonnu nguurndam maa malla yimɓe woɗɓe-kono miɗo sokli paamde ɗum, wanaa tan jaɓde ɗum sabu kulol. So mi ittii Alla e natal ngal, mi heddii e lamɗe ɓurɗe ɗuuɗde. Omo waawi hokkude faamde?

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Sikkere maa hollitii wonde aɗa miijoo wakkilaare, wonaa reende tan. Lislaam ko diina hakkille. Tarjamangol Qur'aanaare ndee e miijaade. A heɓan nde jaabotoo naamne maa jowitiiɗe e nguurndam.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hol nde cello adannde ndee ummii? Abiogenesis ko taali. Allah wi'i "Ko Kanko woni Tagɗo kammu e leydi." Ɗum tan woni jaabawol jogiingol hakkille.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aɗa foti, so Alla alaa, kala huunde ko meere. Ammaa e Alla, kala haɓre ina woodi faandaare. Taanii e ɗaanaade nde jiilto-O jaɓata ɓeen ɗaɓɓooɓe e ɓernde laaɓunde.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

A wonaani gooto e caɗeele ɗee, gorko. Lislaam ina wallita naamnaade. Hay Annabi Ibrahiima naamndii Allah no O nafirta maayɓe nguurndam. Jokku naamnaade, a heɓan jaabɓe.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko o juulɗo keso, mi wi’ete: Lislaam waɗi aduna oo faamde ngam am. Maandeeji ganndal ɗi Al-Qur’aana holli ina njeewta. Woto hulɓin tan-yiɗ Allah, ɗaɓɓu ganndal.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment