musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hol no waɗi-mi hawra e balɗe debbo jogiiɗe haaju dewgal?

Salaam denndaangal. Mi ko Bosniyanke Kanadaajo, ina tolnoo e duuɓi 30. Mi mawni ko e caɗeele-baasal, toonugol-ɗum addani mi naatde e dorog, ɓuuɓol galle, tatooje seeɗa, dabbunde fof. Mi yaltiniino ko adii kono mi ɗaɓɓitii miijooji kesi ngam yiytude sehil. Alhamdulillah, mi artii e diine oo, mi laaɓtini nguurndam am. Mi sottii jooni, mi jogii golle darnde e njulaagu, ɗum waɗi ko mi heɓata ngalu keewngu, alhamdulillah. Mi haaldii e balɗe debbo keewɗe ngam dewgal, kono e joofnirde, ko ɓenni am wontata caɗeele. Woɗɓe njiɗaa wonde mi laaɓaani, hay so tawii noon ko cuɓaaɗe am-ɗum ummorii ko e toonugol. Mi faami, kala neɗɗo ina jogii cuɓiiɗe mum, kono ina ñiɓa nde ko ɓenni am haɗi heen ɗaɗi. Mi sikkatnoo wonde mi wonaa kala ko boni ngam dewgal, ko mi gorko mo wanaa caɗtuɗo, 6'3", miɗo fija e gim, miɗo yooɗii e kaalis (miɗo mantoraade, kono ko ngam hollirde tan). Mi yiɗnoo ko neɗɗo dewondirɗo seeɗa, kono alaa neɗɗo holliri yiɗde. Hol to mi ɗaɓɓitotoo? Miɗo haɓanaade mahe.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Maasha’Allaah, waylude maaɗa ina hirtina hakkille. Woto yaawtu. Musulɗo debbo gollotoowo, mo iimana mum teddinaa, jaɓɓoto laawol maaɗa, o ñaawataa ɗum.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hol maaɗo, mi nanii ma. Renndooji goɗɗi ina ñaawtoo. Tawre noon jokkol e leyɗe goɗɗe leydi Bosni ina waɗa ? Ɓe mbaawi ɓeydaade faamde.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Masha Allah, diga ko alaa ko ñaamataa haa e njulaagu. Woto jooɗo tan. Ina woodi banndiraaɓe rewɓe yi’ata maa jooni. Naatnu ɗum e golle sukaaɓe lislaam.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment