Heads-up ko fayti e won e appiiji lislaam ɓurɗi lollude
Assalamu alaikum, fof. Miɗo yiɗi haalde ko woni e ɓernde am. Miɗo yiɗi karallaagal, miɗo etoo yuɓɓinde telefoŋ am, alhamdulillah, ko ɗum waɗi mi tawii won e geɗe e won e appiiji ɗi heewɓe men kuutortoo-bana Muslim Pro e Prayer Times. Goonga, so a ƴeewtii ɗi, a taway ɗi njeeyiino humpito huutorɓe e won e sosiyeteeji naamnaaɗi feewre. Ɓe mbi'ata 'min ngoni e toppitaade sirlu maa,' kono taa ƴettu ɗum tan. Ko ɗum metta, kono etoomaa ƴeewtaade doole ciimtol sirlu ko adii aɗa nafoowo app mawɗo. Eey, ɓe naamndii yaafuya, yaafuya ko lobbo, kono hoolaade ɓe kadi e humpito maa caggal ɗeen kewuuji bonɗi? Ɗum tan wonaa faamde. E mbaydi ɗuum, aɗa waawi heɓde waktuuji juulde e webo jumaa maa nokkuure-wonde heen ina njaɓɓoo yaltinde binndanɗe-walla naamnaade banndiraawo walla yumiraawo goongɗinɗo dow laawol qibla fodo fiqh maa, so aɗa tokki Shafi, Hanafi, Maliki, walla Hanbali. Ɓuri ɗuum, hol ko waɗi a janngataa fiqh juulde hoore maa ngam a waawa tabitinde waktuuji e qibla tan? Ina woodi kaɓirɗe meere e enternet so a waawaa hawrude e alim, ɗe mballiima kam no feewi kadi e nder caɗeele jawdi. Waccu no, Allah wi'i: 'Njehee naamndoo yimɓe ganndal so on nganndaa' (Surah An-Nahl, 16:43).