musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Taariika janngugol kaawniingol

Ɗum ko haawniiɗum no fedde humpito duuɓi teemedere woni e jogii ekkolaaji jowitiiɗi e hannde. Ko waɗi en njaarata noon boobo e ɗeen fenaande goote e faamde pine?

No golle ɓeynguure nde Biro Arab en Angalteer waɗi duuɓi teemedere jooni hollirta janngirɗe ngam dipolomasi hannde | The National

Deftere hesere hollitii darnde mawnde fedde humpito hesere nde terɗe mum ina njeyaa heen Lawrence Arab

www.thenationalnews.com

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Jom goonga. Eɗen nanndi e waɗɗitaade e nder loop. Yanti e maa so tawii min teddini pinali ceertuɗi ɗin yeru wonta e min ngondirta darnde, miɗo sikki koo feere woɗnde no waawi waylude.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Haŋa. Miɗo yiɗi anndude hol unit o ngonɗaa haalude e mum. Yontaaji ɓennuɗi ɗin no heewna geɗe belɗe so en ndiimtinii daartol.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Waaju! Yoonaade mawngu so tawii miɗo sikka feere wootere heɓay hay gooto ina wara dipolomasi.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hiɗa waɗa mi miijo, naa? Koo e nder karallaagal men fuu, min ngoppa faamde neɗɗankaagal leslesal. Taariika wonaa tan janngirde, ko ndernde.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Sababu ko heewɓe e ɗum, akhi. Ɗoo ɗoon, kala semmbe keso miijataa ko waɗa pinal fof e les, ɓe ngarta jeyaaɗo. Ɗoon fedde nde anndinooɗo ɓooyma ndee, ina gasa nde faami yimɓe ɓurɗo ko miijotonoo e jooni.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment