Feere hoynde ngam yuɓɓinde du'aawe maa
Ina woodi feere belnde won e annduɓe ɓe mbiyata, nde heewi wiyeede ko feere "sawnduwic". So a anndii nde, nde waylata no mbaɗirtaa du'aa. Ndee feere nde doggol ngol: --- **1. Fuɗɗor ko yetto Alla** Fuɗɗor inɗe makko belɗe e sifaaji makko. Woto dogu e ɗoon e ɗoon to ɗaɓɓaande maa-ko artata, andit mo ko o woni. 🌟 "Alhamdulillahi Rabbil ‘alameen" (Yettoore fof ko Alla, Joomi winndere ndee fof). Annabi ﷺ wi'i: "So gooto e mon waɗii du'aa, yo fuɗɗor yetto Alla." (Abu Dawud) --- **2. Neldu salaat e dow Annabi ﷺ** Ɗun hono ɓernde hakkundeere, ɗum teeŋti no feewi. Umar ibn al-Khattab (RA) wi'i: "Du'aa ina darorɗii hakkunde kammuuli e leydi, hay huunde e mum wonaa ƴeewoowo haa nde neldataa salaat e dow Annabi mooɗon." (Tirmidhi) Ko ɗum waɗi du'aa maa ina woni e darorɗe-nelde salawat ko ɗum ƴeewnata ɗum. --- **3. Jooni, ɗaɓɓir ko njiɗ-ɗaa** Jooni ko sahaa ɗaɓɓaade. ɗaɓɓir ko mawngi, ɗaɓɓir ko laaɓtuɗi, ɗaɓɓir no gooto gooŋɗinɗo Alla waawi waylude kala huunde. Walaa ko mawni heewi e makko, walaa ko famɗi haa wiyeteeke. Woto renndin bone maa e konnguɗi kuuɓtuɗi tan - innit ɗum. O anndi ɗum ko adii, kanko yiɗi ko nde ngartortoo e makko a werla ɓernde maa. --- **4. joftir salawat kadi** Joftir no fuɗɗirɗaa nii-e nelde salaat e dow Annabi ﷺ. Ɗum ina siftina du'aa maa. Annduɓe mbiyi Alla ko jaambaaro haa jaɓa fuɗɗorde e joofnde (salawat) o salii ko woni hakkunde (ɗaɓɓaande maa keeriiɗo). --- Ko ɗum waɗi yuɓɓo ngoo hoyi: **Yettugol Alla → Salawat → Ɗaɓɓaande maa → Salawat** Ɗun woni sawnduwic oo. Won e du'aawe ɓurɗe yiɗeede e taariika ƴeewndorii e ngal laawol-way no du'aa Ibraahiima (AS) e nder suura al-Baqarah. So aɗa yiɗi ballal ngam huutoraade ɗum, mi waɗi kuutorgal pamaral ngam wallude maa e kala fello, ngam wallude maa heɓde konnguɗi potɗi. Miijo am tan, miɗo welii renndinde maa jokkol ngol e suuɗa. Yo Alla jaɓ du'aawe meeɗen fof.