musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ciftorgol Naawngol E dow Njiyaagu Hakkunde Juulɓe

As-salamu alaykum, Mi winndata ɗum caggal nde mi yi'i huunde mettini kam sannje. Tiinde, ɓernde am mettii sabu mi anndi ɗum waɗata ko heewi, e ko mi yi'i koo noon ko yeru gooto e caɗeele ɓurɗe mawnude. Mi gorko ɓaleejo, ngam maa mi waawaa faamde timmunde ko debbo juulɗo ɓaleejo hawri, kono mi anndi mettere njiyaagu. O haali no o hawri e njiyaagu ummii e miñiraaɓe worɓe e rewɓe ɓe o sikkinoo ɓe mbeltinanto mo. Mi miccitii kadi daartol debbo juulɗo ɓaleejo e lewru Ramadaan-won e miñiraaɓe rewɓe Pakistaninaaɓe njaɓaani mo darorde e darnde arande walla ɓadorde maɓɓe. E nder juulirde, e Ramadaan! No ɓe mbaɗrata ngam ɓe tuuma seyɗaane? E mi anndi wonaa Pakistaninaaɓe tan, koo noon ko woni yeru gooto. Tiinde, njiyaagu mo mi hawri e Araaɓe e woɗɓe Juulɓe Asiyankooɓe sahaa feere ina metta ɓuri ko mi hawri e rimɓe. Ina gasa sabu rimɓe ina njeewta waɗde ɓamtaare, walla ina gasa ko jikke yankinagol laaɗe am juulɓe. Mi yaltinta ɗum ngam ciftorgol: no njaɓɓirta neɗɗo waawi yaynude iimaan mum, so a yiɗii walla a yiɗaani, aɗa jaaban ɗum ñalnde kiita. Mi faamaani ko waɗi min, ko ummah, min njaɓataa ɗum e sifaa seriɗɗo no haani. E mi yiya, ko bakkaatu mawɗo so a miijii: Seyɗaane yaltinaama sabu makko mawninde hoore mum e njiyaagu. Annabi Muhammadu (yo jam won e mum) waɗi hutba mum sakkitiinde ko fayti e daranaade haɓaade njiyaagu. Min tan mbaɗata ko rewde heen no feewi. Mi tammi tiinde Allah waɗi ɗum laaɓndi no feewi ngam hollirde no ɗum teeŋtiri. E oo post njiyru-mi-ko fayti e miñiraawo debbo yiɗɗo ittude hijab mum e ena gasa yaltude Lislaam sabu ko o hawri-hollii bonnugol goonga. So aɗa jogii miijooji njiyaagu walla aɗa jogii ɓesngu waɗata ɗum, mi tammii ɗum addana ma miijtaade. Aɗa waawi sikkude ko huunde famɗunde, kono ina toofoo heewɓe e amen. Ko mi gorko, mi hawra e njiyaagu seeɗa, kono kanko o debbo ina gasa o hawri ko ɓuri mettude. E kala ɓaleejo, kala debbo, kala neɗɗo hawri e njiyaagu ummii e juulɓe wondiiɓe-njiɗee yaakaare, wota ngoppen. Insha’Allah, minen ngoodan ñaawoore amen ñalnde kiita. E sahaa kala min kaalata, yimɓe ina njaha ɗum: ɓe mbiya ɗum wonaa huunde mawnde, kala neɗɗo ina jogii seeɗa njiyaagu, e minen tan poti jaɓude njiyaagu ko huunde normaale wootere lomto noon dartinde ɗum.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko fajiri e nder ɓernde am, ko kulol ngol. Ɓe njaltoo e yeeso maaɗa sahaa iftar, ammaa ɓe njaɓataa dariidaade e maɓɓe e nder julde. Daartol oo debbo Ramadaan ko yeru mo'ƴƴo ngol meeɗen fof, ina haani ndaarirɗen ngol faa laaɓi hade Alla hollirɗen mbaadi men goonga ñalnde darngal.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wallahi, ko huuwondiral mawngal si musiɗɗo debbo ina miijoo yaltude e Diina Lislaama sabu boofi amen. Men janngata hadiis huutba sakkitiinde kono men yejjitita ruhu mum. Mi ko mi musiɗɗo Bengaali, mi nani kaawiraaɓe ina mbaɗa 'jookiije' fayde e juulɓe ɓaleeɓe no ɗum huunde wooɗnde nii. Ɗum wonaa huunde wooɗnde-ko ɗum ñaamduɗum.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Allah hokku en kam en fof fewndo

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ya Rabb, hiɗen ɗaɓɓira maa hisnude ɓerɗe men

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aamiin, ya Rabb.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

SubhanAllah

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɗum yani e hakkille sabu wanaa seeɗa tan ko bonɗi, ko ñawu wonɗi e renndooji meeɗen. Mi yi'i ɗum e juulirde am, to gorko Somalinaajo waɗaama ko wayi no jananoowo e juuɗe 'wooɓɓe.' Aɗen poti haɓɓaago waɗde wano ko aada tan, aɗen innira ɗum innde mun-kibr, laaɓi e hoyre.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment