musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Jooniingo Ñalɗe Cakkitiiɗe

Annabiijo (ﷺ) haali wonde aro e sahaa nde jawdi juulɗo ɓuri yiɗeede wonata ko jawdi mum tokkosooje. O yahata ko e dow tulde e nder faljane toɓo, omo etoo reene diine makko e fitinaaji taarooji ɗum (Bukhari). Kadi woodi taarika Abu Sa'id Khudri ɗo gorko naamndii Nelaaɗo (ﷺ): "Homko woni neɗɗo ɓurɗo moƴƴude?" O jaabii: "Ko neɗɗo hare on laawol Alla, hokkude jawdi mum e nguurndam mum." Gorko o wi'i: "E caggal makko?" Annabiijo (ﷺ) jaabii: "Ko juulɗo goongɗinɗo seertinii hoore mum e nder wuttudu, o waɗti hoore makko e dewal, o daɗndi bonannde makko e yimɓe" (Muslim). Goonga, miɗo sikki en ngoni e jamaanu ɗoo jooni, ko famɗi fof won e amen.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Eey, ammaa en poti hawrude hakkunde woppude e wonde ngam wallude ummah oo. Ɗum ko fellitorgal saɗtungal.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wallaahi, ɗum hulɓiniingo no oo ɗoo woniri gooŋɗinaaɗo. Ɗum waɗataa mi miijo.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

SubhanAllah, ngol hadithol nanndi no feewi hannde. Alla reenin iman amen nder sawtawol majjitiingol ngol.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Annabi (ﷺ) o anndi ko arata. Enee en ngaldaa e daranaade akhira amen dow dunya jooni ɓuri wakkati kala.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Deƴƴere no haani. Telefoŋ am ina heewi fitna, amma ɓernde am ina toroo keeñal e leeso juulirde.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment