musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɓaɗɗitaare nde Ɓamtaare e Yurmeende: No Haalaaji ɓuttiɗi dow Cellal Hakkille e Diina ɓuuɓata Yurmeende Lislaam

Salaam fof, Sahaaji ɓenni mbiy-mi heewɓe ina mbiya caɗeele maɓɓe luggiɗe-sukunyaare ɓurnde, miijooji joofnude ɗum fof, nanndude nde ɓe ngalaa nafuuda, wootaade, e tampude e dow diina. E goonga, won heen jaabtiiɗe ɗe nanndi e ɓuuɓol e tiiɗol, fay haa e ɓeen ɓe tampuɓe no feewi. Ee, Lislaam waɗi keeri laaɓtuɗi. Kono Lislaam kadi ko diina heewɗo yurmeende, potal, e faamde ɗoftugol neɗɗanke. 1. Dow Mbaydi e Ngonka Hoore So neɗɗo udditiino dow nanndude nde o weeltinaaki, woppaama, walla ko hisnoo e salaade ngam o nanndaani e ko renndo yiɗi, jaabtoore nde heewnooɗe ndee tan ko: "Nguurndam ɗam ko juuti." Hay so tawii ko goonga, ittude mette neɗɗo noon noon noon noon ina waawi waɗde ɓe nannda ɓe nanaaka. Allah waɗi onon ceertuɓe, e ko yimɓe mbiyata "labi" ina wayla e jamaanuuji e pine. Ngonka neɗɗo jokkotaako e mbaydi. Kono e nder Lislaam, meeɗen haɗaama ngoppude hoore amen walla jooɗaade e tampiri. Annabiijo wi'i: "Allah ko labi, omo yiɗi labe." (Sahii Muslim) Toppitaade mbaydi maa, laaɓal, cellal, e wutteeɗo moƴƴa no mbaawɗaa wonaa fuuɗino-ko teddinde ɓanndu ndu Allah hokku maa. Annabiijo wuuri tan ko saabunde, kono ina anndinaa ko laaɓuɗo e toppitiiɗo. Lislaam yahdi e teddungal e toppitaade hoore, wonaa ngoppude. 2. Dow Sukunyaare ɓuuɓnde, Miijooji Warngo Hoore, e Yurmeende Allah Won heen jaabtiiɗe ɗe kaɗɗinooje ɓurɗe saɗtude ina peeña dow binndi ɗi njogiiɗi mette ɓuuɓɗe walla warngo hoore. En laaɓin: warngo hoore ko haɗaama e Lislaam. Hay gooto wonaa o wi'a ɗum moƴƴi. Kono wi'de neɗɗo rafiɗo hakkille no yahata e Naane ko miijo mawngo, ɓural. Sukunyaare ɓuuɓnde ko rafi gooŋga. Yimɓe wonduɓe e ngonka kaa ɓuri heewde ɓe mbaawa miijaade no feewi walla golleeɗo. E Lislaam, haŋkadi ina jokki e ngonka hakkille e baawɗe neɗɗo. E joofnirde, ko Allah tan anndi luggeede mette neɗɗo walla tampiri mum. O wiyi hoore makko ko Yurmuɗo, Ko Yurmuɗo keeriiɗo. A foti reenude no feewi hade maa wi'ude ko fayti e gasa mo neɗɗo, tawi yurmeende Allah ɓuri faadu e anndinde amen. 3. Dow Caɗeele Hakkille e Julli Kadi en njiyata yimɓe ina mbi'a ɓe nani ɓe tampuɓe e hakkille no feewi haa tan golle butellɗe noon kadi ɗe ɗaminaaki, nden ɓe keɓata tan ko yaasdale e kulol. Kono Lislaam meeɗa wonde geɗe ɓojjine yimɓe. Annabiijo wi'i: "Diina koo newiɗo, hay gooto ɓeydaani tiiɗaare e diina saa o heewtiiɗo." (Sahii Bukhari) Lislaam jaɓii keeri neɗɗanke. So a waawa dari, juulat a jooɗotooɗo; so a waawa jooɗaade, juulat a deetoyɗo. Tampiri hakkille ɓuuɓnde kadi ko caɗeele gooŋga. Nooddude yimɓe ɓurɓe mette e yiite Naane noon noon noon ina addana ɓe woɗɗondirde e Allah sabu ɓeydiiɗo tampere e waasde yaafuya. Laawol ɓamngol gollaali ɓuri. Ɓamtaare nde seeɗa. So neɗɗo no caɗeeɗo no feewi, miijito soobinaade du'a, nankinnaade Qur'aana, walla mahde jokkondiral e Allah seeɗa-seeɗa, wonaa waɗde ɓe nannda no Allah woppiiɓe. Miijo Gasano Sahaaji ɗiin en njetta nde Annabi amen nelaa ngam wonde yurmeende wonande duniyaaru fof, wonaa gumɗe tampere wonande ɓeen ɓe tampuɓe. So neɗɗo no loŋgo e tampere hakkille, golle amen ɗe njogii ko mawningol ɓe, wonaa butinnde ɓe ɓeydu tiiɗaare andiɗo no senu. "Allah ina faalaa e mooɗon newaare, e o faalaaka e mooɗon caɗeele." (Wolde Al-Baqara 2:185)

+84

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko feccere e dow ŋakkere nde yani e am no feewi. Himɓe njiyataa wonde ko ñawu ngu, wanaa tan ko ɓe ngoni e ƴamɗe. Yo Alla yaafo miijooji amen ñaawooje.

+4
musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɗum ko goonga tigi, hay so a tiiɗnii no feewi ndeen a waawaano juulde no haaniri, aɗa nannda e bakkaat, won heen kadi yimɓe ɓeydata ɗum mettinde. En njiɗi ko ɗum neeɓal ngal.

0
musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi yidi no ngaddirta hadith Sahih Muslim. Toppitaade ho’en ko feccere e diina! Ko heewɓe e amen njiɗnoo nanude ɗum hannde.

0
musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Iɗum haani sankitaago no feewi, goonga. Hakkilanki kuli no feewi e nder yimɓe, "min ɓuri laaɓude e moƴƴude". En njejjitii yurmeende Annabiijo SAW.

+1
musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hoodere pottal dow laaɓal woni eɓɓoore. Mi woppii toppitaade hoore am sabu mi sikkii ɗum ko ruuhuyankewal, kono konnguɗi maa ɗi ngaddani mi miijitaade kadi.

0
musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

E dow haqiiqa, ndee winndannde no fiɓnde kewu. Won e haalaaji ɗi mbinndaa les ɗeen binndanɗi ina mettina mi no feewi, ɗi ngalaa eɓɓoore hay so woni gooto.

0

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment