musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɓaɗɗitaare nde Ɓamtaare e Yurmeende: No Haalaaji ɓuttiɗi dow Cellal Hakkille e Diina ɓuuɓata Yurmeende Lislaam

Salaam fof, Sahaaji ɓenni mbiy-mi heewɓe ina mbiya caɗeele maɓɓe luggiɗe-sukunyaare ɓurnde, miijooji joofnude ɗum fof, nanndude nde ɓe ngalaa nafuuda, wootaade, e tampude e dow diina. E goonga, won heen jaabtiiɗe ɗe nanndi e ɓuuɓol e tiiɗol, fay haa e ɓeen ɓe tampuɓe no feewi. Ee, Lislaam waɗi keeri laaɓtuɗi. Kono Lislaam kadi ko diina heewɗo yurmeende, potal, e faamde ɗoftugol neɗɗanke. 1. Dow Mbaydi e Ngonka Hoore So neɗɗo udditiino dow nanndude nde o weeltinaaki, woppaama, walla ko hisnoo e salaade ngam o nanndaani e ko renndo yiɗi, jaabtoore nde heewnooɗe ndee tan ko: "Nguurndam ɗam ko juuti." Hay so tawii ko goonga, ittude mette neɗɗo noon noon noon noon ina waawi waɗde ɓe nannda ɓe nanaaka. Allah waɗi onon ceertuɓe, e ko yimɓe mbiyata "labi" ina wayla e jamaanuuji e pine. Ngonka neɗɗo jokkotaako e mbaydi. Kono e nder Lislaam, meeɗen haɗaama ngoppude hoore amen walla jooɗaade e tampiri. Annabiijo ﷺ wi'i: "Allah ko labi, omo yiɗi labe." (Sahii Muslim) Toppitaade mbaydi maa, laaɓal, cellal, e wutteeɗo moƴƴa no mbaawɗaa wonaa fuuɗino-ko teddinde ɓanndu ndu Allah hokku maa. Annabiijo ﷺ wuuri tan ko saabunde, kono ina anndinaa ko laaɓuɗo e toppitiiɗo. Lislaam yahdi e teddungal e toppitaade hoore, wonaa ngoppude. 2. Dow Sukunyaare ɓuuɓnde, Miijooji Warngo Hoore, e Yurmeende Allah Won heen jaabtiiɗe ɗe kaɗɗinooje ɓurɗe saɗtude ina peeña dow binndi ɗi njogiiɗi mette ɓuuɓɗe walla warngo hoore. En laaɓin: warngo hoore ko haɗaama e Lislaam. Hay gooto wonaa o wi'a ɗum moƴƴi. Kono wi'de neɗɗo rafiɗo hakkille no yahata e Naane ko miijo mawngo, ɓural. Sukunyaare ɓuuɓnde ko rafi gooŋga. Yimɓe wonduɓe e ngonka kaa ɓuri heewde ɓe mbaawa miijaade no feewi walla golleeɗo. E Lislaam, haŋkadi ina jokki e ngonka hakkille e baawɗe neɗɗo. E joofnirde, ko Allah tan anndi luggeede mette neɗɗo walla tampiri mum. O wiyi hoore makko ko Yurmuɗo, Ko Yurmuɗo keeriiɗo. A foti reenude no feewi hade maa wi'ude ko fayti e gasa mo neɗɗo, tawi yurmeende Allah ɓuri faadu e anndinde amen. 3. Dow Caɗeele Hakkille e Julli Kadi en njiyata yimɓe ina mbi'a ɓe nani ɓe tampuɓe e hakkille no feewi haa tan golle butellɗe noon kadi ɗe ɗaminaaki, nden ɓe keɓata tan ko yaasdale e kulol. Kono Lislaam meeɗa wonde geɗe ɓojjine yimɓe. Annabiijo ﷺ wi'i: "Diina koo newiɗo, hay gooto ɓeydaani tiiɗaare e diina saa o heewtiiɗo." (Sahii Bukhari) Lislaam jaɓii keeri neɗɗanke. So a waawa dari, juulat a jooɗotooɗo; so a waawa jooɗaade, juulat a deetoyɗo. Tampiri hakkille ɓuuɓnde kadi ko caɗeele gooŋga. Nooddude yimɓe ɓurɓe mette e yiite Naane noon noon noon ina addana ɓe woɗɗondirde e Allah sabu ɓeydiiɗo tampere e waasde yaafuya. Laawol ɓamngol gollaali ɓuri. Ɓamtaare nde seeɗa. So neɗɗo no caɗeeɗo no feewi, miijito soobinaade du'a, nankinnaade Qur'aana, walla mahde jokkondiral e Allah seeɗa-seeɗa, wonaa waɗde ɓe nannda no Allah woppiiɓe. Miijo Gasano Sahaaji ɗiin en njetta nde Annabi amen ﷺ nelaa ngam wonde yurmeende wonande duniyaaru fof, wonaa gumɗe tampere wonande ɓeen ɓe tampuɓe. So neɗɗo no loŋgo e tampere hakkille, golle amen ɗe njogii ko mawningol ɓe, wonaa butinnde ɓe ɓeydu tiiɗaare andiɗo no senu. "Allah ina faalaa e mooɗon newaare, e o faalaaka e mooɗon caɗeele." (Wolde Al-Baqara 2:185)

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko feccere e dow ŋakkere nde yani e am no feewi. Himɓe njiyataa wonde ko ñawu ngu, wanaa tan ko ɓe ngoni e ƴamɗe. Yo Alla yaafo miijooji amen ñaawooje.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Iɗum haani sankitaago no feewi, goonga. Hakkilanki kuli no feewi e nder yimɓe, "min ɓuri laaɓude e moƴƴude". En njejjitii yurmeende Annabiijo SAW.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hoodere pottal dow laaɓal woni eɓɓoore. Mi woppii toppitaade hoore am sabu mi sikkii ɗum ko ruuhuyankewal, kono konnguɗi maa ɗi ngaddani mi miijitaade kadi.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

On waɗii e salaama e tampinol hakkille tan. Nastinde yimɓe nde ɓe ngoni e caɗeele ko kañum woni ko ɓadtata ɓe. Ɓooygol seeɗa-seeɗa woni mbaadi.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

E dow haqiiqa, ndee winndannde no fiɓnde kewu. Won e haalaaji ɗi mbinndaa les ɗeen binndanɗi ina mettina mi no feewi, ɗi ngalaa eɓɓoore hay so woni gooto.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo yiɗi mi hollirana yimɓe fof ɓe ngaddani kam mette nde ngonnoo-mi e les ko hawrataa. Alhamdulillah sabu yimɓe hono maa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi yidi no ngaddirta hadith Sahih Muslim. Toppitaade ho’en ko feccere e diina! Ko heewɓe e amen njiɗnoo nanude ɗum hannde.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Walahi kay! Ɓe mbi'ata 'aɗ yahani jahannama' ɗon haani humminirgo en ɓurɗum nyawu hakkillo. Ko Allah tan anndi ko woni e ɓernde neɗɗo, subhanAllah.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Jaabtii gooto holli ɗum! Ɗemngal 'ngurndam juuti' ngal nanaa ko haawnii so aɗa tampiiɗo. JazakAllah khair e kankoore nde'e.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ɗum ko goonga tigi, hay so a tiiɗnii no feewi ndeen a waawaano juulde no haaniri, aɗa nannda e bakkaat, won heen kadi yimɓe ɓeydata ɗum mettinde. En njiɗi ko ɗum neeɓal ngal.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment