musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Tonto am fuɗɗoto ɗo jom suudu am nafiraa?

Assalamu alaikum, mi hoɗi Amerik, asli am ummii Palestine. Mi hakkillo walaa dewgal jooni, ammaa goonga, miijo ngo ina naton e hakkille am ñalawma kala. Do ɗo, min mbaɗaani renndo ɓadondirke bano no wuro men, to yimɓe ɓe ngooɗi e suudu ma, jokkondiral ina ummii e wuro maa walla sehilaaɓe ma e hoɗdiiɓe ma, ɗum woni ko dewgal waɗirta. Kono noon, mi e ɓesngu am min ɗaminiiɓe diina men-min caɗtii ko haani, min haaldataa e worɓe wonaa mahram en ɗum alaa ko waɗi, min njahataa e giɗli, min anndirtaa neɗɗo e enternet walla e mesasuuji suturo. Min ɗakkoo laawol Islaam: so gorɗo yiɗii, o wara, o ƴami ɗum e ɓesngu makko, wonaa ɗeen appeluuji ‘halal’ mbiyeteeɗi, sabi ko kamɓe ɓuri nanndude e appeluuji giɗli goɗɗi-mesasuuji suturo tawa alaa neɗɗo tataɓo, ɗum ko haram. Mi luutondiri e jokkondiral haram fow, mi ɓaɗdataa walla mi haaldataa e worɓe wonaa mahram en so wonaa doole. Hay so tawii mi yiɗii neɗɗo goɗɗo, mi yi’ataa o ‘anndoya kam’ hade makko ɓaɗtude baaba am. (Yaafo loowdi juutndi ndii.) Caɗeele mawnde ɗon, min anndaa neɗɗo gooto do ɗo. Bana, neene am ina jogii sehilaaɓe seeɗa, baaba am ina jogii yimɓe heewɓe o anndi, ammaa ina nanndi bano gooto e maɓɓe anndaa mi woodi walla baaba am ina jogii ɓiyi debbo heɓii dewgal. Tonto o ummotoo? Hol no o anndirta mi ɗo? Yimɓe mbi’ata ko jokkondiral, ammaa jokkondiral ina ummii e yaltude, dewle, sehilaaɓe ɓesngu, e koye goɗɗe. Min ngoodi tan banndiraaɓe ɗiɗo do ɗo, ɗum tan. Mi nanngi no do ɗo, mi heɓataa goɗɗo abada. Neɗɗo waawaa haalana no o hawri e jom suudu makko nafiraa? Malla hol no mbaawɗaa muñde e ɗeeɗoo naamne?

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Sis, miɗo nanii ɗum haa nder ɓernde am. E nder leydi am, renndo woni kala huunde-neene maa ina haala maa e neɗɗo, ndeen law ngam ɗaɓɓaande dewgal feeñi. Ɗoo, ɗum waɗi ko a aldaa e yi’eede. Yo Alla nelu mo o dilli e damal maa ko yaawi.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko ɗum post o ko miin. Miɗo woni e maa tan, kono ko e Farayse. Miɗo muñana ɗum e wi'ude hoore am Allah woni peewnoowo ɓurɗo moƴƴude. Awa, eto aɗa wallitoo e juulirde-saa'i goɗɗum ɓesnguuji ina teskoo jikkuuji dewiraaɓe ton.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wuro wooto, mi wiyi. Ammaa woto ɓeydu mette. Miɗo woodi gorol am gorko leydi Almaañ, o woodaani lowre, nden kadi mawniraawo yi’i baaba maako nder juulirde, o naamndi mo no feewi. Ɗum waawi waɗde wakkati mo a ɗaminaaki. Waɗgo du’a.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mbelnaa jamɗe maa e diine, mi wiyi. Ɗum woodaa no feewi. Wataa waylu fotɗe maa ngam ɗum satti tan. Ɓiɗɗo Allah yo nel gorko moƴƴo mo yettoowo ɗum, a muñño.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment