musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Haɓɓugol e seertude e ɓesngu bonngu

Assalamu alaikum. Mi woni mi musulmanaaku debbo, mi nasti lislaamu duuɓi seeɗa ɓennuɗi, kono ɓesngu am asli... no saɗi sanne. Ɓe ngoni bonɓe e laabi keewɗi-e ɓanndu, e ɓernde, e ko ɓuri ɗum bonde, haa e ko mi waawaa haalde tawa mi hollitaaki. E bonnugol daabaaji kadi. Gila mi tuubii, ɗum ɓeydii saɗde sabu mi ɗaɓɓi wuurde bana juulɗo-e jikku moƴƴo e keeri-ɗum holliti ko fow ko boni e kuuɗe maɓɓe. Ɓe ngi'a ɗum bana mi 'ɓeydii heewde' e ɗum wa'i bana ɓe kawri ngam haɓaade am. Mi muñii duuɓi tati, mi ɗaɓɓanii ɓe du'aa, kono mi waɗaama mo alaa galle laabi ɗiɗi. Ɗiɗaɓo oo, mi wonnoo e reedu. Yumma am huutoroo lislaamu ngam jalnude am, bana o wi'a 'yumma ina teddinaa laabi tati, naa?' bana teddungal maanaa mi yejjita ko ɓe mbaɗi, mi muña tan. Mawni am gorko ina jala am sabu mi 'goonɗini gorko gonɗo e duule,' baaba am wi'i lislaamu ko diine fenaande, o yaafa, nden o artira. O jala kadi no mi darii, o wi'a 'ɗum ko juulɗo' e ɗemngal jalnugol. Mi faamaaki. Ɓe acci mawni am gorko riiwude am nde mi wonnoo e reedu. Mi udditi baaba am e mawni am gorko sabu ɓe mbaɗata ko yeddaade nguurndam bonɗam. Yumma am tan wi'a o yiɗi kam, o ɗaɓɓitii kam so mi woɗɗii balɗe seeɗa, kono yeeso yeeso o wi'a mi waawaa haalde goɗɗo mi riiwaama, mi 'suɓii' yaltude. O woni ko e haalaaji bonɗi ɗi o hollirtaa laaɓi, o daranii mawni am gorko, o wi'a o waawaa waɗde ko ɗum. Janngude ɓataakeeji makko ina wulna ɓernde am sabu mi anndi laawol ngol-ɓernde am ina tulla. Mi yiɗaa mettinde Allah. Mi anndi taƴde jokkondiral ɓesngu ko bakkatu mawɗo, mi wakilii semmbe yaafuya. Woɓɓe sehilaaɓe ɓe mbi'a mi waɗii ko boni ngam mi woɗɗitake, kono mi goonɗini mi haani reende hoore am e ɓiyam e bone, ko adii mi ɗaɓɓude ɓeydaare maɓɓe. So mi woni e maɓɓe, ɓe ndoole kam mi suuɗa lislaamu am, mi waɗa bana maɓɓe, so wonaa ɗuum mi 'tedduɗo hoore am.' Ɗum ina tampina. Miɗo yiɗi tan anndude-ina woodi goɗɗo heɓii ɗum? Tuubiiɓe walla ɓeen mawnuɓe e lislaamu, ɓe njogii ko niiɗo salii ɓe sabu ɓe kaali ko fayti e bone? Jazakallah khair e kala konngol. **TW: bone, nguurndam bonɗam, alaa galle, reedu**

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Nde mi tawiino ndee, reedu am arti. Wonnde yumma maa huutoroo darnde Lislaamu hokki mo bana kaɓirgal, o suuɗii torra, ko huunde bonnde sanne. Yerɗitaade wanaa salaade; ko kisal. Woto accu neɗɗo fuu heƴa ma e haalaaji dartinaaɗi ngam lortoytaade e yiite.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aɗa taƴata ɗaɗo koree maa e fenannde maa so a hiisniima e janngo maa. Ɓeen ɓe mbarla aayeeje e hadiise ngam ɓe neldana neɗɗo bone, ɓe ngalaa ko ɓe mballirta e zulm, ko e maɓɓe tan woni ɗum, wonaa e maa. Ko woni ko adii e maa, ko hisnude hoore maa, Alla boo o jom tooñanke welaa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko woni ko artuɗo e diine Islam, e ɗum noon, ina yahda e ɓernde am no feewi. Innde "teddungal hoore mum" ko kaɓirgal maɓɓe sabu woodaade maa tan e juulɗo ina waddana ɓe hulɓinaare. A hollii muñal maaɗa no feewi. Jooni noon, hisnude hakke ɓiyiɗo maa e yumma kisal ko huunde senƴaande noon kadi.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Allah wadan jam ñande ñiiɓirɗe ɓernde maa fuu, miñ am debbo.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yaa Rabbu, waɗ ɓe rewɓe yiɗɓe mo e sago mum'en timmuka.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

SubhanAllah, heƴƴere nde a hawri e juuɗe maɓɓe…

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hasbi Allah wa ni’mal wakeel.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment