musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Duumaade e nder iimaan e nder wuurde e galle wonaa juulɓe: No mbaaw-mi hisnude iimaan am tawa mi taƴaani jokkondiral?

Salaam aleykum banndiraaɓe am e banndiraaɓe rewɓe, Miɗo woni gooto e yimɓe fombina Asii, miɗo wuuri e nder Orop, caggal nde mi hooti e Lislaam, miɗo tiiɗnoo e juulde juulde am joy e nder ñalawma oo, e ɓeydude faamu am e diine oo. Kono goonga, ngonka kaa galle am ina waɗa ɗum saɗaade no feewi. Mawni am debbo mawɗo resii duuɓi keewɗi jooni e gorko gooto bano juulɗo kono caggal ɗum o wiyi omo woni ko heerataa Alla. O wonndi e makko, o naatiri e luulndaade Lislaam no feewi-o jalaade yimɓe yiɗɓe nyaamdu halal, o mettini comci juulɓe ko wayi no khimar walla abaya, o wiya juulɓe potaani wonde e nder Orop, omo waasa kadi anndude ko waɗi e nder Gaza. Omo jogii semmbe mawɗo e nder galle men ɓadiiɗo oo, min ndeen mawni am debbo goɗɗo o tokki e makko. O wuuri e gorko gooto mo wonaa juulɗo, gonɗo e diine kerecee'en kono o heerataa Alla, hade dewgal, sakkitii o waɗii kewu mo o inniri 'Nikah' e makko. Nde mi haalani mo e feeñde wonde dewgal Lislaam wonaa laaɓuki so tawii gorko oo wonaa juulɗo, o wiyi kam laaɓndi wonde diine wonaa huunde himmunde e makko. Heɓtiima e nder galle am ko juulɓe aada, ɓe njiyataa ko boni e nder ɗeen geɗe fof. Min nden fof ina njokkondiri no feewi, ko waɗi miijooji maɓɓe ina tooñoo am duuɓi. Ɓeydaade heen, mi woni ɓiɗɗo tokooso, miɗo ñawa kadi ñawu ngu yahdotaako e ɓanndu, miɗo tuugii no feewi e ballal galle am. Mawniraaɓe am rewɓe ina mballoo kam no feewi e haajuuji am celluka, miɗo yiɗi tigi e am mooftude jokkondiral galle men, e deeƴde e jokkondiral iyngooje. Kono miɗo hulii yaltude e nder bakkaat, walla mi holli yimɓe wonde mi jaɓii cuɓe maɓɓe haram, walla mi newnita iimaan am. No mbaaw-mi yahdude e ɗeen jokkondiral e mawniraaɓe am rewɓe, mi hisnu iimaan am, tawa mi addanaani fitooru walla mi yalti keeri diine? Kala wasiya lislaamiyanke walla humpitooji neɗɗo ina njogii nafoore mawnde. Jazakum Allahu khayran.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Woyna debbo, a ɗon semmbe masin ngam muñal ma. Miɗo wi'a tan, taa yahdunoo e ko foti wonde ko haani - ñaamdu halal, koɗol. Waɗu deƴƴere maa e jikku maa noon waaju, taa naatnu dido. Jalnugol maɓɓe hollata ko mettere mum'en.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Allah yo hollu belɗe, mi yaadi. Tawde ko an tan woni jogiinde golle e dewgal ina saɗi sanne. Jokku du'awal maaɗa, aɗa waɗana ɓe du'aare, ammaa hisnu ɓernde maaɗa. Aɗa waawi yiytude fedde sukaaɓe rewɓe nokkuure maa ngam heɓde ballondiral.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ndee ɓaleeje maa ñawndu maa ɓeydi goɗɗum, ko goonga. Allah ina anndi hare maa, Omo yi’a maa omo haɓa e diine maa. Woto a won palaandu e hoore maa. Wakkatiiji ɗon, meewndol tan bee iimana ko jihaadi jogorgal.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Oo ɗum woni ko haɓɓondiri e ɓernde am haa ɓuuɓna. Kala fadde deeƴunde nde mbaɗɗaa e sujood, tupp ɓernde maa fof e juuɗe Allah ngam maɓɓe. Ko noon mbikkat-mi. E ndaaɗen yiita huunde himmunde seɗɗa tan ngam haalande e dow Lislaamu sahaa e sahaa, tawi alaa caɗeele, ko aɗa awna gabbe tan.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment