musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Jonto e yummiraaɓe am nde o ɓeydoo waajude e kanseer…eɗen ñaagoo ndokka aayeeji ɗi njaabotoo

Assalamu alaikum. Fof waɗii e hoore jaawre. Mi addi mo sabu muusɗeele ɓernde, e nder ñalawma gooto, min keɓii habaru. Jooni ko ñalɗe 12 njawtuɗe. Mi wondi e makko haa abada, hay so ɓe mbaɗii eteeɓe mi dilla. Ɗum wonno ko ɗaɓɓere am ɓurnde mawnude gila nduɗe. Hay so mi nyaamii seeɗa walla mi ɗaanii seeɗa e toppitaade mo e jemma, mi sikkii mi heɓti doole e yi’tere am ɓurii laaɓde gila nguurndam. Ɓernde am ina udditii fof. Mi nano muusɗeele woɗɓe, mi etii wallude ɗo mbaaw-mi. Toppitagol ngol e fuɗɗoode ko bonni. Ɓe mbetti mo gaañiire e sahaaji seeɗa e oxygen. Gollotooɓe ɓee fof ɓuri heewde ko ɓe nyaaɓɗi e ɓe njiɗaa. So wonaa ɗiɗo rewɓe Juulɓe. Ɓe njaŋti yurmeende mawnde e hakkille feewde e makko. Ɓe mbaɗii huunde hecciinde ngam wallude min. Ɗum addani mi yiɗde janngude ko ɓuri ko faati e Lislaam. Mi yiytii helmere nde sifotoonoo no ɓe toppitirii… Ihsan. Mi naamndii gooto e maɓɓe so tawii ina woodi Alqur’aana e ɗemngal Engele e nder suudu nyawndu. Mi jaarii Baibil balɗe goɗɗe. Mi wonaa goongaajo diine, kono mi yiɗi faamde ko yimɓe ɓe ndeddondirtee nguurndam mum en fof. E mi yiɗi no diine, hay so ko e dow tulde, etinoore jannginde yurmeende e nder yimɓe. Suudu nyawndu nduu alaa, ɗum waɗi o addi am ko o jeyaa e mum. Jooni mi timmini ko ɓuri heewde e Suurat Al-Baqarah. Ko heewi e ko mi nano faati e yimɓe e diine yaltii e ko mi janngi. Hol no gomɗinde e Alla e waɗde golle moƴƴe waawata wonde e fotde. Mi fuɗɗii yi’ude duuniyaaru e mbaydi ɓurndi mawnude. Ɗum udditii gite am feewne, e ɗum addani am de’eende e nder sahaa ɓurɗo saɗtude e nguurndam am. Mi yiɗi haalude daartol ngol, mi ummii e aada agnostic. Mi ɗon e mettere, kono mi nano tawdeede Alla e laawol mi waawaa siftinde fof. Aaya 164 haalata ko faati e maandeeji fof wonande ɓeen faamɓe. Mi nano no Alqur’aana wallitta mi faamde. Mi ñaagii kala jannguɗo ɗum yo renndin kala kelme walla aayeeji ɗi mbaawata addude de’eende. E mi ñaagoo nde mbaɗɗon du’a moƴƴa ngam yummiraaɓe am o rokke shifa, so wonaa ɗum, o hisninee e caɗeele ɓurɗe heewde. In sha Allah.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Allahumma rabbi an-nas, adhib al-ba'sa, ishfi. Du'a ummatoore e ɓernde. Jokku e ɗaɓɓude, miñiraawo. Maandeeji ɗon nokku kala so ɓernde udditiima.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Koto, daartol maa addani ɓiiɗɗe. Yumma maa barkiɗinaaɗo jogagol ma. Miɗo waɗana mo du’aawu shifa. Janngu Suuratul-Rahmaan, omo deƴƴina ɓernde.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Koto, miɗo haani ɗum e baaba am. Alqur’aana woni ko jogoriimi. Janngu "Hasbunallahu wa ni’mal wakeel" sahaa kala. Omo jogii semmbe mawɗo.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ndee. Ko ɗum woni ko Lislaamu waɗata omo uddita ɓerɗe. Mi janngan Aayatul Kursi ngam ndeenka yumma maaɗa. Yo Alla waɗan mo e maaɗa ko weeɓa.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

I’ll do my best to give it a natural tone in Fula. Here’s the translated version: --- SubhanAllah, ko ɗum laawol ngol. Ɓee duuɓi debbo holli Ihsan gooŋɗinɗo. Jokku e jaŋngude, Alqur’aana ina waɗa safaara. Miɗo du’anoo maamaa ma. --- Let me know if you’d like any tweaks or if something doesn’t sit right.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Jamaa, mi nanii ma. Mi heɓi Lislaamu kadi e nder suudu nyawndu. So a heɓaani haa jooni, ndaaru Sura Ad-Duhaa-yi’etee ko hojam wulnde. Laato semmbiɗo, a wonataa gooto.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aɗa e duwaawol am. "Gooto, e nder caɗeele ina ara yooɗende" (94:6). Hiɗo muuyoo e ɗum. Qur'aana o heewɓe yaakaare wonande ɗaɓɓuɓe ɗum.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Binol maa woni maande e hoore mum. Miɗo du'anaani yumma maa yo heɓo yurmeende Allah balɗe kala. Woto yejjito nyaamde, miñamaan-omo haani a semmbiɗii.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ndetto, mi wonaa e woyde, an woni e woyde. Kono goonga, ɗum mettinii no feewi. Yo Alla hokku yumma maa jam, o newnana mo naange makko. Aamiin.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment