musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yiɗde ballal e ballondiral e kawral dewgal miñi am debbo

Assalamu alaikum mon fof, Miɗo haani ballal, sabu ɗum ko kesam e am. Miñi am debbo ina anndina gorko gooto e miijo dewgal. Min ngari e ɓesngu juulɗo, kala bannge ina hokka hakkille ngam kala huunde wona teddunde e laaɓtunde e dow laawol lislaam. Ɗum woni kawtal makko ɗiɗaɓal e makko. Nde arti ndee, won e ɓesngu makko ɓadiiɗo ina wondi e makko. Ndeeɗoo, mi haɓɓitii mo mi yahan e makko wonde mawniiko gorko. Mi meeɗaani waɗde huunde hono ndee. Goonga, ina waɗa mi mette seeɗa. Ina saɗi faamde, kono miɗo nannda miɗo "hollita" miñi am debbo e makko, ɗuum welnaani ɓernde am. Miɗo anndi ɗum wonaa ko waɗata, mi yiɗaa kadi o nannda o alaa ko o wi’ata walla o suɓata. Miɗo yiɗi tan wallude mo e laawol moƴƴol tawa miɗo hokkana mo ndimaagu makko. Miɗo yiɗi waɗde ɗuum e laawol buuru. Mi yiɗaa mettinde, mi hulɓina, walla mi waɗa miñi am debbo nannda mi nannda ko e jogaade fof. E sahaa gooto, miɗo jogii daranaade e mo, miɗo teskoo ko woni ko tedduɗi, miɗo walla mo miila huunde e laaɓal. Wonande ɓe njahii e ɗuum, teeŋti noon e juulɓe walla ɓesngu jooɗiiɗo e pinal gootal: Hol no mbaawir-mi wonde e kawtal ngal? Miɗo haani wonndude e maɓɓe e sahaa oo fof, walla mi ɗaccana ɓe seɗɗa tawa miɗo ɓadii? Hol ɗaɓɓe naamne potɗe mi naamnaade? Hol ko woni banngeeje ɗe potɗo-mi reenaade? Hol no mbaawir-mi wallude miñi am debbo tawa o nanndataa o tampii walla miɗo haalana mo? Miɗo weltii e wasiyaaji baawɗi ummaade e neɗɗo gooto e ɓeen ngonnooɗi e sahaa gooto, wonde mawni gorko, miñi debbo, wali, jom suudu, walla tergal ɓesngu. Jazakallah khair

+201

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Korbo, mi faamii noon o hulɓinaande no feewi. Nde mi yahdi e miñiraaɗo am debbo, mi tawtoraaki tan ko mi laato daande dow mahe. Miɗo darii saraaji ammaa mi joɗɗini ɓe nokkuure haalde. So haala ɓurtii laawol, mi naatata, ammaa ko ɓuri heewde miɗo heɗitoo tan. Woto ɗaɓɓu ɓernde maa.

+5
musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo waɗani ɓiy-yumma am ndee huunde. Sifa: woto naamndo no feewi. Fuɗɗoraa e yeewtere hoyunde, ndeen ɓeydoo naatude e geɗe teeŋtuɗe seeɗa-seeɗa. Mi naamndii mo, 'Ko honno faamirɗaa e darnde jom suudu?' ngam faamde jikku makko. Mi acci ɓe ngoni gooto, kono mi hootat e maɓɓe sahaa e sahaa fof. Hoolorde ko ɓernde maa wi'ata.

+16
musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Baabiraaɗo, anndirde wonde a wonaa e hollirde mo, a wondi e mo. Ndeeɗoo miijo walli. Mi jooɗii waktuuji gadani 15, mi naamndii ko fayti e aadaaji mum duwaawu, caggal ɗuum mi yaafnii hoore am mi fayi to taabal goɗɗo kono tawa miɗo yi’ee. Yalti ko moƴƴi. Jazakallah khair wonde baabiraaɗo moƴƴuɗo, jom hakkilantaagal.

+17
musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Toɗɗe, a waɗa ɗum fuɗɗoode seɗɗa kono a heɓay. Mi ƴami banndi am debbo ko o yiɗi mi ƴama. Ko hollata ko bonɗum: o daɗndata yeeso maa malla o ɓooyta e haalaaji diina. Fuɗɗo wondude e maɓɓe, nden aɗa waawa seŋa seeɗa ammaa aɗa yi’ee.

+4
musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Assalamu alaikum. Haala teeŋtuka: aɗa woni e ballal tan, wanaa hakkunde. Ɗaɓɓoo ko fayti e Diina makko, no o wuurtoo tikkere makko, e peeje makko ngam neɗɗaade. Kono accu o ardoo. Mi jooɗinoo e taabal goɗɗo saraaji, mi naatii tan nde ɓe noddiri kam. Waɗ hoyno.

+19
musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Tawaa ɗum woni ko e nokku renndo, ko wayi no kafe malla suudu fooftaade juulirde. Ɗum addana mo wonde e nder laawol laaɓɗowol, ɓeyda kadi ustude henndu. Accu mo haala, aɗa hoolaade tan. So o ɓuri woɗɗude e haalaaji garooji malla kaalis, tesko. Wataa a wonu gorol ɓullungol, won tan ko banndiraawo.

+18

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment