musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yiɗde suturo seeɗa caggal nguurndam fuu nde ngalaa ndimaagu

As-salamu alaykum, Miɗo anndi ñeeñuki heewi wonaa ballal, ammaa miɗo sokli e dow goonga wasiyaaji. Mi timmini jaŋde hakkundeere hitaande rewoonde. Miɗo jokkindira e miñiraaɓe am ɗiɗo tokosɓe (goɗɗo e nder tolno 10, goɗɗo e nder tolno 8) e miñi am debbo mawɗo gonɗo e hitaande ɗiɗaɓre to duɗal jaaɓi haaɗtirde. Jooni, ko min e miñi am debbo tan njogii golle. Baaba meeɗen gollaaki ko ɓuri duuɓi joy, ko waɗi ceede ɓe ngonaa keewɗe. Alhamdulillah, min ngoodi galle, ammaa koɗli. Min njiylotonoo ko suudu les nde himɓe njoɓata, ammaa nde wonii ngolol duuɓi seeɗa sabu nde sokli feewnude. E bone, e caɗeele ceɗe meeɗen, hay fuɗɗoode heewaani waɗde ton. Caɗeele ɗe ko min kuutoroo tan ko cuuɗi tati dow. Jibinanɓe am ɓe ngoodi gooto, miñi am debbo mari gooto (ko ɗum haani sabu o sokli nokku makko keeriiɗo), mi e deeriraaɓe am ɗiɗo ɓe nguurondirii e cuɗu tataɓo. Ko heewi heewi: miɗo jogii leeso gooto, ɓe kaɲum njogii leeso tokosɓe. Mi fellitaaki wonde ko mbeldaani Alla, alhamdulillah, mi jogii cuuɗol, ammaa goonga, mi meeɗaa heɓde suturo keewngo. Miɗo ndenndira cuuɗi e haa e comci e deeriraaɓe am ɓurndu e nguurndam am, ɗum ina ɓooyna. Faanda modaare nden ina woni e cuudol ngol kadi, ko waɗi so mi felliti waylude, miɗo seŋa hay gooto walaa. Ɗum ɓuri saɗtude sabu dammugol suudu am no yeɓataa no haaniri sabu kaɓirgal jokkargal, miɗo heepaa wiyeede mi waawaa dakkaade ɗum. Saawti e sahaa, miɗo yiɗi tan wakkati seeɗa am gooto. Miɗo yiɗi uddude dammugal, miɗo yiɗi hisnude, mi woynataa so himo ɗonnii ina naata tawi miɗo waylo, walla piiji am puɗɗotoo. Hannde caggal lootol, mi ɗaɓɓi wakkati juutngi ngam yiytude comci sabu ɗi ngonanoo e lootol. Sabu dammugal am yeɓataako, neene am ɓadii tawi miɗo waylo. Ɗum waɗii e balɗe seeɗa ɓennuɗe kadi. Mettini kam, ammaa jooni neene miijo ko miɗo hollita fenaande walla ñaɓɓotaako. Anndal am, ko mi tampii tan e ngalaa suturo. Goonga, nokku gooto tan miɗo sikkii mi jogii suturo wonaa suudu lootirdu. Miɗo ɗaari tigi Alla jaɓana am ɗum ñalnde gooto, weeɓtinde ceɗe am haa ene moƴƴa, ngam mi woyataa kadi. Nguurndam e nder Hirnaange no saɗtina, miɗo anndi mi himo reeni ɗo nguurndam galle ndimmoyam. Alhamdulillah e ko fof. Kono, mi fellitaaki yaakaade seeɗa suturo ko ɓurtii. Woodi himo kawri ko nanndi e ɗum? Hol no mbaɗɗirɗen ɗum tawi ina nguurndaa e galle? Wasiyaaji fuu maantotooɗi. Jazakum Allahu khayran.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Sis, wallahi mi nanii ma. Mi mawni mi senndindiri e miñiraaɓe am rewɓe tato. Mi heewi waylude ka suudu lootirdu kadi. Ɗum ɓuuɓata hakkille. Aɗa waawi feewnude les-suudu ndun fesa-fesa e ballal miñi maa debbo? Hay sanno e daande leeso ina waawi wonde fuɗɗoode. Yo Alla hoynu geɗe maa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Degiraawo, ko ɗun haani maa fof no feewi. Mi mahii nokku tokooso ɓurɗo welde e les leeso am mawɗo, mi waɗi lampuuji piijiɗi e ridoo, nde mi wonnoo e ngonka maa. Ɗum wonaa feere timmunde kono ina rokkataa nokkuuji maa, ko wayi no baafal. E noon, yeewtid e daada maa e ɓernde moƴƴere. E sirlu.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

A jaaraama, mbiɗa waɗana ma jaaraama e nder ekran oo. Stress caggal lootirde e njuumri woodi. Aɗa waawa mooftude kaayitaaji maa belɗi nder baagaje moƴƴe, a wayla nder suudu lootirde? Haala oo yooɓaani, ammaa nde woni suudu-moƴƴere maada jooni. Kadi, aɗa waawa fijta leppi ɓuttuɗi ngam heɓa sutura jaawɗa. Yiɗde heewnde.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hmm, miɗo wanyana so yumma'en naniima. Oo am oon noon wano maa. Mi fuɗɗi ummaade lawol ngam heɓde minti 15 tan mi gooto. Kadi mi joggi ceede, mi soodi parawan suudu ɗuuɗungal e enternet. Kuɗol pamarel, ammaa ko nafata. Mbaɗɗu muñal, ukhti.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wa alaikum assalam, ukhti. Mi nanii ma. Ɗum no saɗi. Aɗa waawi e maɓɓe miñiraaɓe maaɗo heɓde sahaa feewti e suudu nduu? Hono ɓe njuula nder suudu jaŋngirdu fotde hojomaaji 30 caggal magrib ngam a heɓa sahaa gooto? Maa a miijoo wuttudu nokkuure ɓaawo dammugal. Waylooji pamari.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo anndi ɗum, miɗo waɗi ɗum. Woto accu neɗɗo waɗa maa mettere sabu aɗa yiɗi nokku maa keeriiɗo. E miijo, mawniɗo maa debbo ina waawi faamde? Aɗa waawi sendude njoɓdi moƴƴitingol suudu les nduu seeɗa-seeɗa? Koyɗe ɗee ina njiɗi peeje, eey naa?

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment