musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yiɗde maanaa nde a nani a majjii

Gila mi woni suka pamaro, ko ina wona duuɓi 5, jimɗi ɓuri yiɗeede e am. Miɗo joginoo natal laaɓngal ko mi yiɗi waɗde e no feewi ngam heɓtude ɗum. Nde mi yahrata e duuɓi 14, mi heɓi jaɓgol e nder akademi mawndi wonande sukaaɓe waawɓe-duɗal am ngal miɗo jannga ngal wasiyiima mi e sirru caggal gooto e kollitgol am e dingiral. Kono mi yahraani. Alhamdulillah, hitaande nde kala saare amen waɗi hijrah, min ngummii e leydi juulɓe. Waylo ngo ina saɗi, miɗo haɓa e caɗeele politik, fitinaaji, jiiɓru, e ŋakkeende enternet no feewi. Mi muñii, mi acci fof no woorunoo. Mi timmini duɗal hakkundeewal to galle, caggal ɗuum yiɗde nde ɓooynde ndee ngam rewde yiɗde am arti e semmbe. Miɗo heppi yaltude. Ko woni tan, mi yaltaani. Mi heɓi bursi timmuɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde nokkuure, ɗum waɗi mi jooɗii mi heɓi seedantaagal. Miɗo tampii duuɓi nay ngam huunde nde mi yiɗaani, kono mi yalti e teddungal. Caggal jaŋde, rafi mawɗo oo yani e amen, saare amen kadi naati e caɗeele kaalis keewɗe. Min ƴami ñamaande, min fuɗɗii njulaagu pamarum, mi toppitii ɗum fof e hoore am. Miɗo golla balɗe 7 e nder yontere, gila 6 subaka haa hakkunde jemma. Mi waɗi ɗum ko ina tolnoo e duuɓi 3 haa njulaagu nguu yani, miɗo foti uddude ɗum. Ɗoon e ɗoon mi yani e sunaare luggiɗnde. Mi miijii hitaande fowtaade ina walla, kono ɗum ɓeydi tan caɗeele cellal am hakkille. Caggal ɗuum mi naati e porogaraam heblo ngam waylude golle baɗɗo hitaande, ngam anndude mi yiɗaa laawol ngol kadi, mi acci ɗum. Mi waɗii golle keewɗe, golle soojaaɓe, miɗo yiɗi tawa ko weli, kono hay sahaa fof mi heɓaani ɗum. Jooni, so mi yi’ii sukaaɓe rewde jimɗi e heɓde nasaraaku, miɗo nana mettere luggiɗnde. Miɗo anndi ko mbaaw-mi waɗde e janngude, kono ngam Allah mi suɓii woto mi waɗ ɗum. Miɗo nani ko mi jaatoore sabu mi yiɗaa huunde woɗnde walla mi alaa cuɓe, kono adan min ndoggude, miɗo hoolii no feewi mi waɗan innde am e nder dingiral ngal. Miɗo nani mi majjii waktu am. E goonga, mi anndaa ko mbaɗ-mi.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo waɗa du’aare yo ɓernde maa heɓa deeƴre. Wakkatiiji feere, Allah ina haɗa laawol ngam reeninde en e ko min njiyataa. Aɗa woodi ñeeñal e muññal keewngal ɓanngungal. Wonta ɗum e huunde wallitoore umma oo? Ina walla.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Njangande ɗum mi waɗani noon ko njangande daartol am. Mi acci naalankaagal ngam hijrah kadi. Mettere nden woodi, ammaa Allah yi’ata ko wotaayi. A ardii njulaagu gooto e nder caɗeele-ɗum ko semmbe mo heewɓe e naalankooɓe meeɗaani mahde. Karalle maaɗa ɗe nattanaaki.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hijrah wonaa fijo. A woppi koyɗol maa, kono a heɓi huunde duumiinde. Ɗum firtataa wonnde aɗa haɓɓii haa abada. A laaɓi no feewi wonnde aɗa gollooɗo, njulaagu nguu janngini ma ko golle jimɗi ɗe meeɗaani jannginde ma. Jokku waddugo du’a ngam laaɓal.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aɗa semmbiɗi no feewi, masha’Allah. Balɗe 7 e nder yontere, gilla subaka haa jemma hakkunde? Ko ɓuri heewde e yimɓe ɓee njalta. An a jalaani. Aɗa waɗi ko waɗi, aɗa woni e sahaa haɓɓaade tan. Ina gasa faandaare maa ina famɗitoo. Yiɗde maa jimɗi ina waɗa goɗɗum laaɓɗam, laaɓɗam e diina.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Post maa ɓernde am wuurii. Miin boo mi acci yiɗde am ngam diina, sahaaji mi miijotoo "ko waɗata so". Amma en poti hoolaade peeje Allah. Aɗa woodi seedantaagal, muñal, e iimaan. Woto accu seytaane waɗa a miijoo duuɓi ɗii fof ko meere. A yi'aama.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment