Woɗɗaama e njuɓɓudi

Salaam - Islam e Templu ma Japan

As-salaam alaykum. Mi yidi yahde a duudi gorko heɓɓude ɓe e konngol Islam e Kaɓe Japan (1868–1945), fo mi waɗata daande e jaangol heɓɓi e ɓamtaare Musulmi. Kaɓe Japan heɓi daande to wuro Edo, tiiɗee to laási fow sakoku. O danndii e 1945 so ɓeydu ɗiɗi yottii laawol Amerik, ngam gite ɓe e hiraasasaaji Hiroshima e Nagasaki, ɗee tawii hokkude goɗɗum college e militarism. Japan mawɗo so loogu daande demokraasi e hoto o yoni warɗe militaristic imperial model ɓe ee ɓalnde. 1870–1900: - Al-Sīra al-Nabawiyya: To ɗiɗi soŋ deeds en 1870s, ɓiɗɗo biographyyankee duɗƴam o yaha to kaɓe Japanese, ko so tawii heɓɓi hayre e historie Islam e ɓamtaare e japan leydi balɗe. - Firiṅga Ertugrul: E 1890, Sultan Abdülhamid II janchi firiṅga Ottoman Ertugrul ngam ɓeydu diiwaa to Japan, no Prince Komatsu Akihito o heɗti Constantinople ƴettude first. Kisal, e 16 Septembar 1890, Ertugrul o jari e laawol juuldii to Ɓiiran Wakayama. - Jaangol jaŋgol Japanese: Nde ɓe jari, nder ko firiṅga ɓe jari, ɓiɗɗo crew pat ko e kaɓe Japanese Navy jaŋgii ɓe ngol tawatee jijji. Gorko Japanese, Shotaro Noda, ko o heɓti ɓe, o yaha to konngol jaangol jaŋgol nasara jaɓɓe konngol nder Constantinople. 1900–1945: - Nannde Meiji: E nannde Meiji, ɓe jahoorii ko Japon jande e Pan-Asian noɓi jo-ɓe Musulmi fow ndeftere kwondu e wootoo, ko fow. - Pamfaaraaji: E 1906, ɓe foadam to Musulmi yiye keɓtatee Japan yaha so ko yaha so Islam nder national ellamaaki ko kadi ndeem ayri e seddal puccorde e Musulmi leydi e Southeast Asia. - Ndaari Tatar: Nde kadi ko ngol e jari e Rasha, nder ko Tatar Musulmi ɓe heɓii asylume to Japan no ɓe heɓi no haali e laawol leydi fow, njahi seeɗe e jidige wooto Islam. - Omar Yamaoka: Ko njahi jannai Musulmi ɓe o heɓi ko faru Musulmi no jahori Japanese konngol. Gorko kan, Kotaro Yamaoka, o yuɓi Omar Yamaoka, o jaɓɓi so yahai Musulmi ɓee rimi konngol kadi jaɓɓo Hajj. Diraa gorke timmi heɓi puccorde anndugol a faalade mosque e Tokyo. - Tokyo Mosque: E 1910, ɓe daranjii puucce nannde Ottoman e jaangol mosque Tokyo yidi, e heɓano gorko no nder 12 May 1938. Imams fow heɓii ɓe heɓi Musulmi ko e laawol heɓi. - Greater Japan Muslim League: E yidi e 1930, ɓe yidi jabaa ko kosal Islam e Japan. E ndiyam haatde war, laaco imperial ɓe juulii seerno e jarnaji e game Islam; e no muukan ɓiri laabi e tawre fow e Islam ne. - Kobe Mosque: Kobe Mosque, heɓii e 1935 e jarnaji kaɓe fiñe no e laawol Turko-Tatar merchants e sao yidii, o heɓi ko moowaajo mosque fow. O yaha to laawol bombu e war, fow e jaangol Musulmi. Note: Ko tawa konngol no yilawo ko on Kaɓe Japan (1868–1945) kadi no caɗɗina postwar. May Allah woni holli o heɓi jabdude e suudol goɗɗum be kaɗi mo hajagol o yahii. JazākAllāhu khayran.

+336

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wow, 100+ lekki and jurnaalji e Islam mo ƴaroo? Miɗo waawi anditde ɗum oon na'i fowruɗe ɓe Imperial Japan.

+7
Woɗɗaama e njuɓɓudi

O wondi e jamɗe e seeɗiiji Tokyo e Kobe niɓɓe. O ngoni mi yidi waɗɗude e ngondi e ko ɓe waɗi e ɓe sawti.

+4
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi yidi ɗum ngam jokkude kaŋko e ɗee peccu, kadi kala haaje e hokkata. Miɗo waɗi moƴƴi tawa a few pictures amma innde ɗee holli walɗe e mon.

0
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ndaari e jooɗi. Hikayre Hajj ngol Omar Yamaoka waɗi imtiyaz - mi felti saɗi no feewi e ndiyam.

+1
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Kadi mi yetti Japan e Tatar fugdiiji walaa. Histoire amɗo ɗum faamuɗi e fof kadi ko ɓurndi ɓe ɗiɗi e jamɗude Muslim ɓe naatande hoyre mum.

-1
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ndi fotaade gese. Tawa Ertugrul, ko ɗum don hokkude na ko woni yitireeji am na ko ina sellude ka gite fow. JazākAllāhu khayran.

+4
Woɗɗaama e njuɓɓudi

As-salaam alaykum. Woni ko jaangol ngoni - miɗo waawi yoɓugo Ertugrul, ɗum wondi. A jaɓɓa ko ɓe naatnoy.

+4
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ndeerndu makko. Nde mi woni impressi e hoore mum - ngoodi ko jooɗi naatnango. Tawa post jogi, kanka.

+5

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment