musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Revert Debbo Yiɗi Wasiiyaaji E nder Caɗeele Dewgal e Nannde Wonaa Nanaa

Assalamu alaykum, banndaaji amen mawɗi. Mi woni mawni debbo revert, dewbo fotde hitaande hande. Nde mi naati lislaam, miɗo joginoo tammeende mawnde e nguurndam amen fuɗɗude-juulde wondude, janngude diina, mawnude e nder iimana. Ammaa hannde, miɗo haɓa no feewi. Feccere mawnde nde ko ceede. Jom suudu am meeɗaa heɓde golle tabbitiiɗe-miɗo anndi ɗum ko adii dewgal, sabu omo etoo dañde fartaŋŋeeje e nder dingiral caggal leydi. Miɗo wallita mo, kanko kadi omo semmbina golle am, ko ɗum mi weltotoo. Ammaa omo fakkitoo aadaaji am eɗe njannginee, hay so tawii en kaaldi mi jokkitagol. Kanko omo ñiiɓa tan e ceede makko, omo wi'a: "So mi heɓii deeƴre, mi miijoto ma." Miɗo nawtiraa so mi soodi huɗe am tokoose-tampereeji, gucciraaɗi, wellitaare seeɗa-sabu wonaa doole o yoɓataa. Ammaa o tikkani so mi huutorake ɗe, hay so o yoɓataa tan ko reso am. Ɗum noon ina addana mi mettere faa-hol no poti mi nanirde e oon ngonka? Mi sikki mo pulaaku e am sabu miɗo dilla golle am-omo semmbina am. Ammaa ina waɗa kala ko yahata yeeso ina leeli sabu omo ñiiɓa ceede, omo etoo wallita faa en mbaasa jogiiɗum laaɓnde. Miɗo etoo muññude e hollude yaafuya, ammaa miɗo naamndoo hoore am: eɗen woodi noon? Miɗo nannga omo yiɗi mi laato bana yumma makko-mi jooɗo, mi tawira, mi laɓɓina, mi wona tan so omo yiɗi, taw mi wonaa feccere e nguurndam makko. Miɗo darniima hoore am-bana nde neene makko etii liɓe innde am Fatima, ɗum mbiyumiɓe ɗum ko haala ɓuuɓɗa-ammaa ɓe eɗen noddira am noon. Hay so tawii baaba makko ko mahram am, miɗo haani hijab nder galle, ɗum noon ina metta no feewi. Enen tiggii peewi-hitaande wootere, inshaAllah, haa en keɓa nokkuure amen-ammaa mi yi'ataa omo waɗa ɗum e nder arandeeji makko. Hol no mi waɗirta ɗo? Miɗo yiɗi mo, miɗo anndi kanko o yiɗi kam, ammaa so o yiɗi neɗɗo, ko waɗi ina saɗi waɗde kuuɗe seeɗa-lummbaade, waɗde kam arandeejo? So mi haalani mo ko miɗo nannga, omo haɓa. Eɗe mbaɗi mi bonde so mi mettini, so mi nanngi noon, malla ɗum wonaa ko dewgal poti wonde? Miɗo majjaa, miɗo yiɗi wasiiyaaji feewre, haa teeŋti e ɓe eɓe njiɗi hawrude diina, aadaaji, e yiide yeeso mum en. Jazakum Allahu khayran.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Woyyo, noddirde ma Fatima nde a wi'noo ɗum alaa? Ɗum ko teddinngal. O foti ko daɗndude ma, wanaa yoɓɓude miñiraawo makko ngam yaltude dow maa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Moyaa debbo, o anndi ko a tuubaaɗo, o woppi ɓesngu makko ina torra ma noon? Waylude innde maa tawa a jaɓaani ko maande mawnde bonnde ceertunde. Yo Alla feewnu mo.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Nga roŋkata, mi yi’ii hay so taw ko o suusanaa ko fayi e darnde makko. Gorko mo anndataa hisnude haajuuji giɗo makko ɗii ina sokli jibinol. Yo Alla hoyna mettere maa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Maa sista, aɗa waɗa muñal no feewi. Amma miijito, e nder diine Lislaamu ko haani o heɓanaade ma ko ñamri nder suudu, wanaa tan njoɓdi telefoŋ. O mettondirde e ko ngolludaa heen kaalis maaɗa ko o yiɗi laamaade.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Worno hijab suudu maaɗa e mahram maa? Ɗum wonaa diine Islaam. Nde ɗemɗe maako ɗon waɗana aada dow diina. Laato semmbe, miijiraawo am.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

A ɓeydaani e dow majjere. Yiɗde wonaa konnguɗi tan, ko golle. O waawaa jokkinde e yarlitinde faandaamaaɗe maa fof haa abada. A etinoomi wasiya e juuɗe imaam?

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Oo ɗoon haala ina gasa hakkille. A hanjii e gorko yi'ete maa ko huunde nde o jogii e hoore makko, wanaa ko o miijata so o "heɓii" tan. A waɗii istikhara fayti e jooɗaade?

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment