Janngude Lislaamu kesum bana juulɗo jibinaaɗo: hol to puɗɗortoo-mi?
Tiiɗno ngam muñal am, oo ɗoo wonaa juutɗo seeɗa... Sakketeeɗe ɗee, miɗo heɓa tampere hakkille so tawii miɗo etooma ɓeydaade luggiɗde nder diina am, mi anndaa kadi hol to miɗo darii. Miɗo tawtiniima e goonga wonde kala neɗɗo ina haani janngude Lislaam hoore mum gila fuɗɗoode, tawa o jibinaama e nder galle juulɗo walla alaa. E goonga, miɗo sikka ɗum ɓuri teeŋtude wonande ɓeen ngummiiɗo e nder renndooji juulɓe sabu pinal amen e diina amen ina njillondiri haa heewi sahaa ina saɗi seerndude ko woni Lislaam e ko woni aada tan. Laawol am fuɗɗaade janngude Lislaam kadi wonaa laawol ɓurngol moƴƴude: mi diwtii e dow geɗe ɓurɗe saɗtude. Aɗa anndi, ko yimɓe wonaa juulɓe ɓuri addude nder yeewtere-ko wayi no hijab, hadiisuuji nannguɗi laabi, geɗe ngoni nannduɗi e luutondiral... Hayyo. Mi udditi barme keewɗe. Miɗo yahra e yeeso e ɓaawo nder hakkille am. Ndee wakkere miɗo deɗa, miɗo laaɓa, miɗo tawtiniima e miijooji am. Yeeso mayre, hakkille am ina doga kala nokku (haja sahaaji miɗo hulii e iimaan am). Ko miɗo tiiɗa e dow mum ko miɗo goonɗini Allah. Ɗum waylaaki. Ammaa miɗo jiiɓii e hol to miɗo darii nder diina am e hol no mbaɗirta miijooji ɗii. Waɗtu hijab, yeru. Miɗo ɓorna hijab e cuɓal am, alhamdulillah, ammaa hay so miɗo ɓorna ɗum, miɗo sikka mi heɓaani faamde luggiɗnde ndee timmi. Nde nanndi ko jaabawol ngol ina wona lesdi, lesdi hakkille am, ammaa mi waawaa yettaade ngol. Miijo am sakketeejo ko wonde hijab wonaa wootere ɓiiɓnde tan, ammaa ɓuri wonde ko faati e ɓesngu. Ɗum woni so debbo ina goonɗina hoore mum e goonga-maanaa, e ɓernde laaɓnde, hokkaani hoore mum fenaande-o nannga e ɓernde makko wonde ko o ɓornii e no o waɗiri ina ɓesni, ndeen ko ɗum woni ko haani: haɓde e ñaañindeeji makko. Ammaa ndeen miɗo yaha, miɗo warta kadi. Miɗo miijo: hol ko waɗi Allah sifaali hijab e nder firo laaɓndu so tawii ko ɗum firti laawol gootol tan? Ndeen miijo feere yottii: tawaa ko ɗoo woni nokku jeynge ɗo jeyngol naati. Tawaa haɓde am e hoore am woni mbaydi mawnaare, yiɗde geɗe fof laaɓaade timma, malla woppude jeyngol e ko warataa. Tawaa jaabawol ngol ina weeɓi, miɗo waɗa ɗum saɗtunde. Sahaaji goɗɗi, miɗo miijo so tawii laaɓndam ngam woni feccere e jarribo-ngam yiyde no kala neɗɗo faamrata ɓesngu e nder goonga, hol no ɓe njogori, hol no goongɗinirta hoore maɓɓe, e mbaawaa maɓɓe foolde ñaañindeeji mum en. Koɗo am, miɗo nanngi gila fuɗɗoode wonde gooto e jarribooji ɓurɗi mawnude e nguurndam wonande rewɓe ko yamngoode, so wonande worɓe ko ɓuri heewde ko kaalisi, mawnaare, walla darnde. E goonga, kala neɗɗo ina haɓa e kala geɗe, ammaa jarribooji goɗɗi ina ɓuri teddude wonande kala jinngu. E wiyde, sabu yamngoode woni jarribo mawngo ngam en rewɓe, tawaa ko ɗum waɗi en jarribee e ɓesngu laaɓndu. Miɗo daɗi caɗeele e hijab hoore mum walla no ɓornirtee e nguurndam ñalndeeje-caɗeele tokoose ɗee mbaɗataa mi mette. Ko miɗo haɓa e mum nder ɓernde am ko: hay so miɗo ɓoornii comci ɓesɗuɗi (wutteeji mbaɗaaɗi, alaa jillondiral wutte e pantaloŋ ɓutte, tenngere e hoore, ekn.), so miɗo waɗni lipstick walla rouge mi ɗaaroyii daande maaro mi miijoo mi ɓuri yiɗeede mi ɓuri feeñde e kosamet, goɗɗum e nder am ina naamno so tawii miɗo ɓesnii e goonga. Ndunngu nguu naa ina itta ɓesngu? Wonii he yeeso, ammaa he nder. Wayi no, so miɗo anndi mi ɓuri yiɗeede e kosamet, nduum naa ina saakita faandaare? Miɗo naamno e goonga: nduum woni jarribo goonga? Ndeeɗoo darnde tokoosere nde a jooɗodii e hoore maa a naamno e goonga: “Miɗo ɓesnii e goonga jooni?” Oon daande nder nder hittunde to a fellita so aɗa goongɗinna hoore maa walla aɗa faggita goɗɗum ɗum a anndi nder nder. Miɗo janngi heewngol e musibaaɓe rewɓe ɓorniiɓe hijab e ɓeen ngoptooɓe ɗum, miɗo faamanii ɓe ɗiɗo fof, ammaa ɓesngu ina ɓuri faamde e am. Sahaaji goɗɗi miɗo miijo so tawii miɗo ɓeyda saɗtinde diina am. Walla ko nde woni mawnaare am lootɗude kuuɗi ɓurɗi saɗtude. Miijo ngo miɗo warta e mum ko: mi yiɗi wonde e kisal malla nde'e. Hay so tawii e akhirah ɗum feeñii hijab walla ɓesngu firtataako no heewɓe njogorii ɗum hannde, miɗo heɓa deeƴre am so tawii miɗo etinooma e sirlu rewde laawol kisal. Goɗɗum goo ɗum ɗon metta am ko hadiis. Miɗo ɗaɓɓa mi laaɓo arannde: miɗo goonɗina fitrah-so tawii en ngittii mawnaare, mawnitaare, majjere, ego, ko renndo wi'i en, e ko en ndoftoo, goɗɗum nder men ina anndi goonga. So tawii en nani e sirlu, e hakkille e ɓernde fof, en mbaawaa heɗaade so goɗɗum ina feewni e so goɗɗum ina nanndi e ko waasde. Alhamdulillah, hay e ndunngu neɗɗanke fof, miɗo waawaa seerndude ko woni e moƴƴere e ko woni e bonannde, hay e geɗe njaɓɓaani e fuɗɗoode. Sahaaji goɗɗi geɗe ina kuli tan sabu en ngonaa e dow maɓɓe, caggal miijo, miɗo yi'a hikmaaji mi waajaanoo e arannde. Ammaa e hadiisuuji goɗɗi... miɗo haɓa. Tan ngam aɗ anndi, miɗo teddina golle annduɓe mawɓe, wiɗtooji e ganndal e nder reenude e tabitinde hadiisuuji. Miɗo finnaa golle teeminanɗe. Ammaa hay caggal etoomaade dartinde pinal juulɓe e wonaa juulɓe, e hay etoomaade woppude ɓernde mawnde hannde ɗofta miijo am, kaaliiɗe goɗɗe ina keddii e nanndude e fitrah am. Kono miɗo ɗaccu nokku laawol wonande waawde wonde goɗɗum ina majji am, hikma walla faamde. Miɗo udditi laawol wonande geɗe ɓurɗe faamde am. Ammaa ndeen, hol no mbaɗɗiran-mi e ndunngu teeŋtungu? Hol no mi nguurnira nguurndam e iimaan so miɗo sikka miɗo goonɗini tan “feccere” geɗe goɗɗe? Hol no mbaɗiran-mi e nduu jiiɓol? Miɗo anndi oo binndol ina nanndi e jiiɓol e saɗtunde, ammaa e goonga, ɗum woni no hakkille am woniri jooni. Geɗel gootel tiiɗngel e nder ndeen fof ko miɗo woni goonɗinoowo, alhamdulillah. Ammaa miɗo sikka goɗɗum majji, goɗɗum miɗo haani faamde walla waɗde, mi anndaa hol ko woni yeeso. Miɗo yiɗi naamnaade ɓe ngoni e nder goɗɗum nannduɗum: hol to njeddaa gila ɗoo?