musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hol no mi waawirta artude e Allah e laawol goodungal, deyɗungal?

Asalamu alaikum. Awa, mi jibinaama e nder ɓesngu juulɓe amma mi janngaay ko heewi e Lislaam. Mi ummorii ko e iwdi aarabeeɓe, amma hoɗde caggal leydi waɗi Engele ɓuri wonde ɗemngal am mawngal. Mi yahri duuɓi 19, miɗo haɓa haa jooni e Arab, teeŋti noon e Arab Qur’aana. Mi waawinoo juulde juuldeeje joy ɗen fof e sahaa, amma nyalnde gooɗa, mi dartii tan. Mi sikki ko sabu mi majjiri diine am seeɗa. Mi meeɗaa wiyde mi aldaa e diina walla mi gomɗini diina goɗɗa-Lislaam ina laaɓi e am, ɗum ko mi gomɗini. Amma miɗo hawra e kulol keewngol e miijo ɓurngo, ko ɗum waɗata hakkilam ɓura dulsude. E sahaa gooɗa, mi fuɗɗii sikkude so tawii fof goonga sabu mi alaa seede teeynga, ɗum woni sahaa nde mi dartini juulde. Mi etiima janngude ko heewi e Lislaam, amma ɗum meeɗaa yahdude. Janngude Qur’aana e Engele ina saɗtanoo faamde haa seeɗa. So mi yiiloyii huunde, miɗo yiɗa luural keewngal e miijooji bonɗi ɗi miɗo hula waɗude huunde e majjere. E goonga, ina woodi kulol mawngol e Ñalawma Sakkitaare e Ñalawma Darngal. Janngude ko fayti e ɗeen kewu bonnii cellal am hakkillaagal. Mi heddii e nder ɗaɓɓere kulol, miɗo rewana Allah sabu kulol tan-e goonga, ɗum ko nii wonnoo so miɗo winnda ɗum. Leydi lelnii leydi amen jooni, ɗum nanii e am hono noddaango. Caggal ɗuum mi juuli Fajr. Saawti gooɗa miɗo waawi juulde ɗiɗi walla tati, amma jokkinde juuldeeje joy ɗen fof ina saɗtanoo. So goɗɗo woodii wasiya e hol no mi weertirta ɓernde am e ɗee miijooji walla hol no mi artirta juulde e dewondiral, miɗo yetta. Miɗo yiɗi wonde e nder diina ndee sabu miɗo yiɗi ɗum, miɗo gomɗini ɗum 1000%, wonaa sabu miɗo hula Alahira.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo nanana ma. Miijooji ɗuɗɗi ko jarriba feƴƴa. Ko walli kam woni janngude inɗe Allah, teeŋti noon Ar-Rahmaan. Ɓe mbayli hakkille am gila e kulol haa e yiɗde. Yo Allah weeɓnu ɓernde maa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Sis, laaɓal maaɗa belɗum no feewi. Fuɗɗo ko famɗi, juulde wootere e sahaa gooto. Allah ɗon yi'a hare maaɗa. Janngu Suratul Duhaa, nde welwata on hakkille am wakkati kala mi ɗon jeyaa e caɗeele.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo joginoo ko seedaaji gooti. Janngude seera o walli kam mi yiɗde Annabiijo ﷺ, ko ɗum waɗi ibada o waɗanaa mi hojam. Miɗo du'anoo maa!

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo huɗa kadi ko haala ñalngu ñaawoore. Nden mi acci hakkille am dow gollal tokko tokko kono boo duumotooɗo, bana munaare maa jikra. Allah wanaa omo habboo ngam yoo o waɗu amen ɓennaare; omo habboo ngam yoo o yaafo. Mbosni.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Haaju maaɗa ko feewi, omo woodi. Ko ɓe ngollirde e maa, ɗum hollitii wonde Allah omo yiɗi ma. Eɗen ndaara mbaɗirde du'aa e ɗemngal maa, omo woyana mo. Ɗum jokkondiral ngal waɗata yamɗe.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Sukunya e iimaana e mbaawi wondude, miñam debbo. Hay sahabaa'en ɓe mbaɗunoo sahaaji nde ɓe laaɓaano. Ko waɗi ko teeŋtunoo, ɓe ngartiraninoo to Alla. Aɗa e laawol feewi jooni.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Earthquakes naa kulɓiniidɗe ciftorgol. Ammaa aɗa waawi yi’ude ɗe hono maandeeji yurmeende ɗi neldani maa immitinde. Mi tawi heɗaade Qur’aana e firo e ɗemngal leslesel ina deeƴnina. Ɗum naata e nder ɓernde leelɗa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wata waɗɗita hoore maaɗa, ukhti. Ko aɗa hakkillaaji maanaa iman maaɗa ina woodi. Ɗaɓɓitoo waɗde faandaare tokosere bana nattaa bonnude Fajr yontere fuu. Ɗum ɗon tigga semmbe.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment