musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hol no juulɗo waawirta hawrude e muñal e hakke mum haɓaade hoore mum?

Mi huutortaa laylaytol renndo no feewi, kono hono no heewɓe mbaɗirta nii, sahaa e sahaa fof miɗo waɗa waktu mi ƴeewat ko yaltata e ɗeen lowre, mi yi'a ko mettini kam. Hannde ɓooyaani ko, miɗo teskii widewooji e daartol juulɓe ɓe ɗemɗe e piɗɗe mbaɗata e pelle ceertuɗe e nder winndere ndee. Miɗo woni to Angalteer gila 2019, mi ɗaminii no feewi haalaaji baɗɗi ngayngu e salndu juulɓe ɓeydii feeñde. Heen sahaa ko wayi no laamu nguuɗaani jaabtaade, won e jaayndeeji ɗon haalaa ɗeen geɗe no haanirta nii, hay juulɓe asawe en pamɗo kuutoroo darnde mum en ngam wallitde juulɓe woɗɓe ɓe ɗon torra. Ko ɓuri mettinde kam ko yi'de widewooji juulɗo mo ɓe piyi, o yaltinaano anndude hol no haɓirta hoore makko. Caggal mum, ko ɓuri heewde e yowitiiɓe ɗon ina njokkindira piyi ɗum, walla ina mbiya tan wonde juulɗo oo muñee. Ɗum addani mi miijaade: mbele Allah mo woodi baawɗe e Annabi men giɗaaɗo ina ekkitina en wonde en muñee tan so tawi ina torree en, mbele Lislaam ina rokka en yamiroore haɓaade hoore men? Miɗo anndi *muñal* ngal keɓata njoɓdi mawndi, kono mbele ɗum firti ko en potaani haɓaade hoore men walla ɓesngu men hay dara? Mbele en poti jaɓde kala ɗoyngol e piyngol tan sabu en ngoni juulɓe, en ɗaminanoo hakkeeji men e darnde Laakira? E miijoo am, miɗo faala ɓesngu am yalta tawa kulol alaa. So tawii ɓe njiyi haala bonka walla piɗɗe, miɗo faala ɓe nganndu hol no ndeenirta hoore maɓɓe, e dow yamiroore sariya. Mi faalaaka en jilondir e muñal e nde woppaɗen. Miɗo sikki e sago juulɓe ɓeydoo hakkillaaji e janngirɗe haɓaade hoore, ɓeeɗde e cellal, ɓeydoo hoolaare - wonaa ngam yi'de caɗeele, kono ngam ndeenude hoore maɓɓe, ɓesnguuji maɓɓe, e woɗɓe so tawii alaa goɗɗo wallude ɓe. E wonande laamuyankooɓe walla dawrɓe sariya ɓe njanngirta ɗum: ɓamtude haɓaade hoore e dow laawol sariya wonaa ko boni. Janngude hol no ndeenirta hoore maa e ɓesngu maa e dow laawol sariya ina foti. So tawii yimɓe ɗon ndeenanaaka no haanirta nii so tawii ɓe ɗon torree sabu leñol walla diine maɓɓe, ɗum ko bonannde mawnde potnde hakkilantaago.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo jaɓi fof. Sabr ina yoɓee kono enen kadi en ndogganoo ko haɗude bonki. Annabiijo wiyi: 'Wallu bannda maaɗa so o woni tooñanke walla mo tooñaama.' En cokleti doole e gandal.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aah, ndeeɗoo haala ɓernde am faami ɗum no feewi. Miɗo ekkitina ɓiɓɓe am ɗiɗi fof: muñal e nder jarribooji ñalnde kala, kono kadi anndude no ndartinirta hoore maɓɓe. Sabru e semmbe. Ko e diinee men ngol woni.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment