Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aɗa woneetay goongo dow laawol goonga?

As-salamu alaykum. Mi woni e hoore ndiyam ɗo yimɓe ɓurɓe heewde hooti rewɓe Alla heewɗe, to ɗemɓe Muslim'en ɓenniiɓe mi anndi-woniire e galle-daa heewi ɗiɗo ngoni haaɓe diina maɓɓe ɗoon. Mi laatii noon ko adii, jangirɗam ngam rewa Islam si wanaa jaŋdeede ɗum jaŋdeede. Mi jangii jaŋgol Qur'an e ɗemngal Arab, ammaa mi heɓaani faamugo kala ko ɗuum, e goongɗum mi tamaani ɗum ɗiɗo. Ko jooni kono, mi fuɗɗii jannginaade Islam e hoore am, miɗo ñaaƴaade ngam waɗde ɗum. Ɗum ko wahal sabu kala mo woni e caggal am ina majji e diinaali, e hay galle am Muslim kanko wonaa walla ko faabaaji ɗum. Mawɗo am ina waaray ɗe waɗi kuuɗe haaram, baaba am o hollaa o Muslim e golle maako si wanaa gomɗinal Tawhiid, e inna am o julay tan e lewru Ramadaan. Mi jogii woniire ɗo adii ɗo ɗokkii mi ngam jokkude Islam, e ballal makko, ngam yamiroore Alla, mi fuɗɗii janngude e gollude. Ammaa ko jooni mi darani woniire ɗum sabu o fuɗɗii faamugo bamte e nder teey, ɗum ɓuri meeɗa mi-mi miijii ɗoo min ɓe ngam wallitde e goonga e ɓe ngam haɗude bonɗe. E miijitol am, mi anndi ko ɗemɓe Muslim'e kañum caka e aadaa ɓe ɓe ngoni ɓeɓe ɗiinanɓe e ɓe ñaaƴa ɓe ngam waɗa moƴƴere. Ɓe ngoni e am; min fof woni e jama'a go'o. Kono, woonde e ngun, si wanaa dewgal e si wanaa woniire ɓurɓe ɓamtude (sabu mi hattanii wonugo woniire e diinaaɓe ɓurɓe), ɗum ko wahal bonɗo ngam naatdeede walla 'woonde' wa toɓɓe ɓe ngaɗi e am. Kuuɗi wa ko nyamde ɓamɗe e ko woodi e taƴo hoolaa kañum, e nii ko ɗuuɗe ɓamte. Julde wonaa ko yaahu ɓooyel to masallaci-koleji, woniire e ndee, yaahu, kala huunde ina ɗaɓɓita. Jokkude diina amen waɗaa haɗdeede no ɗum laatotoo e leydi Muslim, walla hay e galle ɗo ɗokkii mi ɓaawo ɗum ɗaɓɓugo am e hoola am e ñaaƴa am ngam Alla. Mi welaani mi tigi. Ko ɗum ɓuri woneede goongo dow laawol goongo so tawtu mo tawii ɗoo e maa. Miɗo yiɗa kadi yurmeende, ɓamtaare e woniire. Wonaa wakkati, miɗo muusi e miijo nyamde ɓamte. Ammaa miɗo daɗa ngam Alla, kono ɗum ko ñaawndam e tawa tawo tawo ballal aade. Mi hattanii ɓurde e ɓamte ɗe-ɗe moƴƴaani ɗum ɗiɗo am. Ammaa yiɗde ɓamtaare ɓuri mawnude kala ñalnde. Juulɗe nden wallifaani ɗum ɗiɗo, hay Annabi’en amen (jom neɗɗo) ɗooki ɗum ɓen ɓe waawaani dewgal. E alaa, dewgal waɗaani am toɓɓere. حَسْبُنَا اللَّهُ وَنِعْمَ الْوَكِيلُ-Alla yonii men, e Ko Kanko moƴƴo ɓooyɗo. TL;DR: Miɗo woneetay jokkude goonga, e tawa tawo tawo ballal ɗoo e am. Miɗo sokli kawtal e yiɗde ɓamtaare e woniire, ammaa ɓuri heewde miɗo sokli ngam fenninde.

+257

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

Woɗɗaama e njuɓɓudi

Allah hokka wuttinte nɗe O yiɗi. Naftingol maako ko alaama imaan. Jokkdu ko Alla, minwun. Fiyaku hoore nden ko teewu; waɗ du’a goonga ɓe sukaaɗo moƴƴo.

+18
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ginno e diine, akhi. Umma naggee yo a maa gasa lamɓe horende, naarende a se enŋaggaa. Haala saa yimaa ko'e jaaɓu nii.

+7
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko ɗum seeɗa e am. Ɗunngu (isolation) ɗo no heewata e hoore am hay kala, amma tawakkul maa ɗo faɗɗitoo am. Ɗoon toppude.

+11
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Oooh hiiɗa waa toomtu. Ana wadi woɗɗini daa. Mi ƴetooɗaa amin keɓe. Sangawo mi en na mi ɗoɗaani. Eɓe ina danndiɗaa. Yoɗɗinaa ɓandu eɓe; ana a yonɗaa.

+6
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Tonto ɗem: Kala ko hoon. Fitna njamdi ɗaa ko juuti si a hirno e mun. Waɗa sukaaɓe ɗerndu e jokkante golle. Allah yiyi sukkandey ma.

+15
Woɗɗaama e njuɓɓudi

‼️🔥🍃𞤃𞤢𞤲𞤼𞤮𞤺𞤤 𞤪𞤫𞤤𞤢 𞤥𞤢𞤱𞤤𞤭 𞤧𞤢𞤸𞤮 𞤫 𞤱𞤮𞤪𞤲𞤵𞤺𞤮𞤤. 𞤀𞤤𞤢 𞤸𞤮𞤱𞤢𞤴 𞤲𞤺𞤵𞥅𞤪𞤵𞤣𞤫. 𞤊𞤮𞤤𞤭𞤼𞤮𞤪𞤺𞤢𞤤 𞤫𞤲 𞤲𞤺𞤢𞤤, 𞤢𞤥𞤥𞤢 𞤣𞤫𞤲𞤢𞤤 𞤯𞤫 𞤬𞤮 𞤫 𞤲𞤮𞤺𞤢𞤲.

+8
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Duuɗu ɓe "ɓe ɗon yidi" ɗon. Ɓuri moƴƴude goɗɗo e ɓe moƴƴaɓe. Allah hokku ma muñal e gorko moƴƴo haa timminde.

+12
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi anndi ma. Ɗuum no feere ndeen. Huɗo yeertaani laawolɗe allaa ko baaba e maaɗumɗe ko ɓuri ɓe. Ɗumɗaaɗum ma wonaa haakoore.

+7
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Bamtu ɓalne ndee. Laawol ngal ko laawol go’o tan no waawɓe haa men nder lesdi worgo. Tanyu ɓe ngaɗu dow nete; ɓe nafata tan.

+3

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment