musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yiɗde Alqur'aana bee ɓernde udditiinde: laawol am feƴƴu-ol ngol woni ko mi wonaa juulɗo

As salaamu alaikum, mi yidii renndinde huunde neɗɗo, mi ɗaminii miijooji moƴƴi. Mi ɗon heɗoo deftere Alqur'aana e ɗemngal Engele, ɗum waɗi mi wonaa janngude nde e goonga, ammaa mi ɗon nana nde. Mi wi'ataa hoore am ko diina. Mi mawni nder galle Kiristaaku mo ɗon ɗaɓɓitaako, ɓe saare am ɓuri yahdude e diina caggal. Nde mi woni suka, mi yahi nder laaɓi seɗɗa, mi miijii ɗum ko haalaaji goonga nde ekklessiya ɗon metta. Ammaa nde mi mawni, mi nani mi ɗon fooɗaade Allah e renndo am. Ammaa e nder sahaaji, mi yi'i heewɓe kuutortoo diina ngam daliila yidde malla ngam andinde hoore maɓɓe, ɗum waɗi mi woppi. Mi miijii mbele diina am firti, malla mi yiɗi tan ko wadde hoore am nder jama'a. Duuɓi ɗuuɗɗi caggal, mi yilli leyɗe keewɗe mi hawri e yimɓe diineeji feere-feere, ɗum fof mi tawi ina weli, ina yooɗi. Mi waɗataa caɗeele e diina so tawii ina rewee e teddeendi-walaa yidde, walaa bone, walaa ñaawoore. Nder Pakistan, mi hawri e jom suudu am, juulɗo mo rewi diina mum e aadaaji mum e laawol leelɗol. Min dewii duuɓi jowi, goonɗinal makko ina tuugnii e jam: o jaɓɓaaki tooñanngeeji, doftugol tikkere, malla fitinaaji, o ɗon wi'a woɗɓe wonde Islaam goonga jaɓaaki bone. Mi teddini diina makko gila e fuɗɗoode. Nde mi ɗon wuuri nder nokkuure nde Islaam ɗon faamee ɗuuɗɗum, mi yiɗi janngude Alqur'aana ngam mi annda welwelo mum ɓurɗum, mi walla jom suudu am so ina haani-hay so tawii mi wonaa goonɗinɗo. O anndaa mi ɗon jannga nde; mi anniyii mi haawnii mo, mi holla ballal am. Ammaa jooni, miɗo waawi suuɗude nde, sabu mi yiɗaa wonde no mi ɗon nana e goonga walla bonnata hakkunde men. Diina makko ko makko, mi teddini ɗum. Mi ɗon tan e taweede joweeɗiɗmere, ammaa nde ɗon ummina miijooji keewɗi. E fuɗɗoode, mi nani kulol-aayeeje keewɗe ɗon haala kuluuli wonande wanooɓe goonɗinde e haaje kulol Allah. Mi jiiɗi, mi miijii miɗo haani goonɗinde tan ngam mi daɗa jahannama. Ammaa caggal nde mi deeƴƴi, mi faami wonde goonɗinal kala ina haani arde e ɓernde, mi ɗon fooɗaade Tagɗo yurmeende e moƴƴere. Sahaa e sahaa, ko ɗe mbi'aa ina njillondiri: line gooto ɗon ɗaɓɓita cemɗol, goɗɗo ɗon yurmeende. Ɗum ɗon holla am no woɓɓe mbaawirta bonnude ɗum ngam fitina, hay so mi anndi ɗum wonaa goonga Islaam. Mi ɗon caɗeele kadi e yi'ngo yimɓe e ɓaleeri e ɗaneeji. Alqur'aana ɗon wi'a goonɗinɓe e wanooɓe goonɗinde mbaawaa ɓadtaade, koo nde mi anndi heewɓe wanooɓe goonɗinde ɓe ɓerɗe laaɓtuɗe. Heewɓe e amin min anndaa ko woni goonga-min ngoni tan yimɓe, min nguuri e walaa mu'ujizaaji laaɓtuɗi hannde. Aadaaji am e hoore am, tuugiiɗi e yurmeende e pottal, sahaaji ɗon njahda e ko mi ɗon jannga, haa teeŋti e nafoore rewɓe malla tooñanngeeji. Mi nani no miɗo waɗa ko moƴƴi e ko boni e hoore am ɓurata jam sahaa feere. Mi renndini ɗum ngam wanaa yeewtude, ammaa ngam holla miijooji am e goonga. Diina ina waawi welde ammaa ina jiiɗi, ina hokka laaɓal ammaa naamne keewɗe. Mi ɗon miijoo no woɓɓe ngaddirta nguurndam maɓɓe fuu e mum. Mbele woɗɓe-juulɓe malla wanaa-ɓe nani ko nannduɗum e ɗum nde ɓe ɗon jannga Alqur'aana? Malla goɗɗo waɗi heɓii ko firti? Miɗo yiɗi nana, e teddungal fuu. JazaaKallahu khairan ngam heɗaade.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wallaahi, ɗum yani e nder ɓernde am. Ko mi tuubaaɗo, mi woyi miɗo jannga konnguɗi maa. Kulol ngol a nanngunoo ko goonga, kono duumoto e aayeeje baɗɗe yurmeende Makko-ɗe ɓuri heewde e jertinol. Yo Alla ɓoornu ɓernde maa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Goonga, hare maaɗa e aayeeje 'min e maɓɓe' ina woodi. Annduɓe ɓee mbiyi ɗum ko fayti e sahaa hare, wonaa jokkondire ñalnde kala. Alqur’aana oo ina anndina yimɓe moƴƴuɓe wonaa juulɓe kadi. Woto ɓerɗe ma laaɓu!

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Salaam bandu debbo, goongɗinam maaɗa ina yurminii. Miɗo heɓi koolol ngol gootal nde mi janngata aayeeje ɗen arandeeji, kono caggal ɗuum mi janngi ko fayti e ngonka kala e yurmeende Allah nde ɓuri fooɗude. Jokku janngude e ɓernde udditunde, O sifaade mo O muuyii.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi yidi ko ngollataa ngam jom suudu maaɗa- yiɗde goonga. Janngude Alqur’aana addani e diina Islaam caggal duuɓi keewɗi mi ɗaɓɓitoo. Footaani naamnaade; Allah ina yiɗi ɓernde ɗaɓɓitoonde. Jaɓɓorgo mooɓondiral ummoraade e leydi Malesi!

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Laawol maaɗa no woodi. No debbo juulɗo, mi yi’at Alqur’aana no ɓataake giɗli, wanaa kulol. Luural ngal a yi’ata heewi sahaaji ina yaara so a ƴeewii tafsir. Woto daɗɗu, bannda am. Jom suudu maa no barkinaaɗo heɓude ma.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Allah yoɓ dum sarde maaɗa laaɓnde. Mi ɗon suka debbo jeyaaɗo Maroc no France, kadi konngi maaɗa mbaɗi mi woyde ɓuuɓol. Qur'aana ɗon ewna en, ammaa ɗum fuu e yiɗde. Jokku miijotooɗo e mayre-aɗa e laawol barkinaangol.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ndeen ka ina nanndi no feewi e am. Mi jibinaa ko juulɗo kono tan mi heɓi faamde Qur’aana e nder duuɓi 20. Kulol ngol sahaa e sahaa fof ina ɓuuɓna hakkille am, kono mi dañii deeƴre e nder Suurat Ar-Rahmaan. Jokku, sehil am.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment