Dawah ko faatunde e ñiiɓnude faamde, wonaa tan hokkude jaabawol
Sakket, miɗo miijo no heewi min ndokka yimɓe koɗɗe, kono ina gasa tawa golle men goonga ko wallude ɓe mahde sifaade hakkillaaji ngam yi'ude hol no koɗɗe ɗee ngoongɗirta. Miiɗo sikka neɗɗo naamndii fii fuloraaji: aɗa waawi tan hokkude mo buket fuloraaji, ɗum weli kono ko goɗɗo yuɓɓini ɗum, malla aɗa waawi noddaade mo nder suudu fuloraaji. Ton, omo waawi yiylaade fuloraaji ceertuɗi, janngude fii maɓɓe, o suɓa ko weli mo. Golle men? Ko hokkude mo baske, ndeen ko miijondiral laaɓngal maa nde o nawta ko o yiyti. Miijo ngoo ina nanndi no feewi e janngingol e nder kuuɗe fof, teeŋti noon e dawah. So musidal malla musidal debbo arii e naamnal, ɗaɓɓaande men arandere ina waawi wonde yaawde hokkude miijo men. Kono hol no nde en etoto artude faamde miijo maɓɓe? Ɗume ɓe cikkata? Ko ɗume haawnii ɓe goonga? Hol naamnal luggiɗngal caggal konngi maɓɓe? Ndeen wonaa tan hokkude jaabawol peewnangol, en mbaawi yahdude e maɓɓe nder laawol miijooji ngol addanta en goonga. Miiɗo sikka neɗɗo naamndii fii nuunɗal Allah. Ndeen wonaa tan wi'ude "Allah ko ɓuri nuunɗude," en mbaawi artude yiylude ko nuunɗal woni e miijo maɓɓe, ndeen en ngartira ɓe e faamde nuunɗal e nder Lislaam, accude ɓe ngi'a no geɗe ɗee fof njokkondirta e hoore mum en. Tabitiinde, ɗum firtataa waylude Lislaam ngam hawrude e yiɗɗe neɗɗo, kono ina woodi ceergol mawngol hakkunde doolnude neɗɗo jaɓde jaabawol e wallude mo faamde goonga ko waɗi jaabawol ngol woni goonga. So neɗɗo yiytii hikma caggal miijo, jokkondiral makko e mum ɓuri luggiɗde so o heɓi tan kuulal ngal. "Noddu to laawol Joomi maaɗa e hikma e wasiya moƴƴo..." (16:125). Ina gasa tawa feccere e hikma oo wonaa tan anndude ko wi'ataa, kono kadi yi'ude goonga neɗɗo gonɗo yeeso men, ngam en mbaawa ardude mo to goonga e laawol mo omo waawi jokkondirde e mum e ɓernde laaɓnde. E sahaaji goɗɗi, laawol ɓurngol moƴƴude ngam sentrude fuloor wonaa hokkude neɗɗo buket, kono ko noddaade mo nder jardi. ^_^