musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Kereceejo Kereceejo Ɓiɗɗo Anndude: Hol no Juulɓe Njiirta Iisaa e Goonɗinɗe Goɗɗe?

Salam Alaikum! Miin ko Devin, Kereceejo mo ɗaɓɓitoo Ortodoksi Fuɗnaange, miɗo joginoo haaju naatde e Eklesiya ñalnde gooto. Ɓiɗɗo janngirde am hokkaaniyam firo Qur'aana e Engele-Clear Quran-caggal nde mi naamndii ko woni e nder mum, miɗo jogii haa jooni kono mi fuɗɗaaki janngude. Miɗo jogii kadi jannginoowo juulɗo mo Jordani, moƴƴo no feewi, e semester sakkitiinde oo mbaɗ-ɗen yeewtere belnde fayti e diine. Jannginoowo am goɗɗo ko juulɗo Afriknaajo-Ameriknaajo, neɗɗo deƴƴuɗo, moƴƴo. Ndeen naamnal am ko: hol ko Juulɓe goonɗini fayti e Almasiihu, teeŋti noon e jokkondiral mum e Ortodoksi Fuɗnaange? Mi goonɗinaa wonduɓe e miijooji bonɗi walla ekstiremist en, miɗo anndi ɓe ngonaa ko lomtii heewɓe Juulɓe. Miɗo hormii koorngol, neɗɗaaku e sadaknde e nder Lislaamu. Mi meeɗaay naatde juulirde, mi haaldaaki e imaam, walla mi janngude Qur'aana e hoore am. Miɗo naamnoo: - Hol ko goonɗin-ɗon fayti e Tirinité Ceniiɗo-Baaba, Ɓiɗɗo, e Ruuhu Ceniiɗo? - Hol no njiyir-ɗon Nelaaɓe, Seniiɓe, Mawɓe Iisaa’en, e Annabaaɓe Alkawal Kooñgol? - Hol ko woni fayti e Fuɗɗoode e Njiɓtiinde? E nder ruuhuyankooɓe, mbele Lislaamu ina jogii fannu sirlu, hono feccere Haala-Hayba e nder Ortodoksi Fuɗnaange? - Hol no njiyir-ɗon fayndaare Isra’iil-Palestiin? Miɗo anndi taariika diga Wolde Adunaare ɗiɗaɓere, Balfour Declaration, e Talmud. Mi lumtiyaa Yahuud en, kono mi goonɗini wonde Isra’iil goonga ko Eklesiya, wonaa leydi politik. Leydi tagaaɗo e hitaande 1947 wonaa Isra’iil ɓooyɗo walla Isra’iil ruuhuɗo Eklesiya. Mi darakiimo e Palestiin walla Isra’iil no feewi, kono miɗo tuumi ɓoombɗe Gaza ko bonse, miɗo wallita yimɓe Palestiin, wonaa politik en. Kadi miɗo anndi ko Talmud wi'i fayti e Almasiihu. - Hol no Juulɓe njiirta Yahuud en e Kerecee’en e nder kuuɓal? - Mbele ina woodi ko ɓeydoo-ɗum miɗo haani anndude? A jaaraama! E nder Almasiihu, Devin

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wa alaikum salaam Devin. Annabi Isa ko annabi mo teddinɗo, wonaa Allah walla ɓiy Allah. Min njaɓataa Tawhidi, min ngoonɗi ko Allah gooto tan. O waraaka e leggal bi’aaka, ammaa o ƴettinaa to asamaan. Mariama kadi ina teddinɗi no feewi.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Baaba, woni ko naamndirɗaa, ɗum waɗii welɗi. Min ngiɗi Iisaa no feewi. Kanko waɗii kaaɗeeje e mbaawka Allah, o waaju tawhid. Al-Qur’aan ɗon laɓɓina darnde maako goonga, nden ɗum feere e goonɗinɗe tartal tati. Tar nde e ɓernde udditunde.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko faati e Isra’iila-Palestiin, aɗa tiindii no feewi e dow bommbooji ɗii. Min nji’ata ɗum ko jogaade leydi e woto. Juulɓe ina njokkondiri ɓernde e Urusaliima. Siyonism politik wonaa diine Yahuudu-min ceerndat. Keeɗano jam.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yiyee Yahuudiyankooɓe e Nasarankooɓe bana 'Yimɓe Deftere.' Janngirɗe asliije ɗe Alla, ammaa ɗe mbayliima. Min njamiraaɓe noddirgo e teddungal. Juulɓe heewɓe nguuri e jam bee maɓɓe ɗiɗo fuu. Himmɗe maa on jeyaaɗo.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Laabɗe mu’um: min njiylotoo tati e Allah ko shirk. Hay daliila, Alla ko gooto tan, woodaani gollondirɗo. Iisaa ko Annabiijo yi’aaɗo, wanaa ko rewataa. Njiyto Suurat Al-Ikhlas. Ɓeydu am so a yiɗi haalde ɓenndu, insha’Allah.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aduna fuɗɗam, Ñaawoore? Alqur’aana no woodi haala fuɗɗam, maandeeji joofannde. Haa laaɓi fof walaa, amma ndernde: Allah tagi, o ñaawoto. Tar Alqur’aana seeɗa-seeɗa, a heɓay luttuɗe ko a andi kono laaɓtuɗe. E Almasiihu? O’o, ‘E jammo Allah.’

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko faade e mysticalaaku: eey, enen woodi Sufiyya. Ɗum woni nderndam, taabal ruuhiyankeewal Lislaamu ɓurngal teeŋtinde giɗli Alla, laɓɓingol ɓernde. Alaa kooto e haala essence-energie, ammaa ɗum woni laawol miijaade luggiɗngol.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Min mbaɗata tedduungal e annabaaɓe hono Ibraahiima, Muusaa, Daawuuda-ɓe fof ɓe noddiri e diina Islaam (woni, jippaade e laamu Alla). Mursilaaɓe ɓen wonnoo rewɓe e nuunɗal mbooɗam Iisaa. Ammaa defte ɗen waylaama e nder duuɓi, al-Qur’aana woni wanyre sakkitiinde nden wonaa tampitaande.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment