musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Haɓɓitondirgal Hakkunde Goonɗinki e Seɗɗa: Hare Am e BPD e Islaam

Salaam, mi anndaa so nokkuure nde yoɓɓaani haa nde mi renndina ɗum, ngam mi miijii ko ɓuri hawrude e BPD am e diine am gooŋɗaaka. Mi yiɗiino yeɓɓitaade e yimɓe ɓe ngonaa juulɓe, ngam juulɓe ina mbaawi tawde hakkille mum en, kono kadi ɓe ngonaa juulɓe ɓen ina ngoodi hakkillaaji mun en, ɗum waɗi mi nani ɗo. Ngam ɓe anndaa ɓen, BPD (Borderline Personality Disorder) wiyi mi meeɗaa jogaade sifeede tabitiiɗe wonande koye am. Mi nandataa hoore am e ndaarorgal ɓuri heewde ñalɗi-mi wayi ko soodɗo wonande woɗɗitaare am. Heen kadi, mi ngiyirtaa ko e keerɗe, ɓale e ɗane. Ko ina wona duubi ɗiɗi njawii, mi neltiima Islaam caggal nde mi wonunoo ko miɗo jogii kulhuli ŋakkindiiɗi. Ngoni ka, mi ɗaminaaki. Mi timminaniima jaŋde Alqur'aana, e ko mbiɗa jannga, ɓeydoo e miɗo jogii naamne keewɗe ɗe njiɗaani welwelo. Caɗeele feere nde ko, mi anndaa so tigi mi goonɗinii. Mi waawataa faamde fikro Jannah e Jahannam, walla no du'aa am mbaawirta wonde huunde jogiinde nafoore. So mi jooɗii e juulirde, ndaartu-miɗo ko ɓe ngoni, mi miijoo, "Ɓe goonɗinii tigi." Mi nannataa ɗum heññugol. Ina gasa tawa mi ɗaɓɓitake tan ko ngam mi joga sifeede-huunde wallata mi jogoo tamminde, ɗakkital, laawol nguurndam-ngam mi waawaa yeñtinde miijooji am ɗi mbaylotaako ñalawma gooto. Nde iimaan am fuɗɗii loowde, mi fuɗɗii ɓornude hijab lebbi ɗiɗi njawiiɗi ɗii, hay so mi tokki e yi'oo wonde wonaa farilla. Ɗum wayi ko haɓɓitagol teskinɗinol e sifeede ndeen. Jooni mi hulii. So mi woppii nde, yimɓe ena naatiraa-mi-wonduɓe e gollal am, sehilaaɓe am. Ɓe miijotoo, "Mi anndunoo," e mi majjitata ko tamminde nde mi mahi. Sehilaaɓe am ɓurɓe ɓadake ɗoo ena njaɓoo ko mbiɗa haala e dow yi'annde hesere nguurndam am, ngam eɓe nganndi mi wayloto miijooji am law. Kono waylo ngoo feeñirta no laaɓi, ngo timmi. Mi hulii woppude Islaam, ɗum wonta ko BPD am foolɗam-e.g., ko seyɗaane noddirta, mi wona lobbo. Kono so goɗɗum fof ko gooŋɗaa, miɗo yiɗi eɗen jaɓɓoo Alla jooni? Miijoo oo waɗi mi nana mi neɗɗo ɓurɗo bonde: neɗɗo goonɗinɗo, kono yettaade ina tampini ɗum jaɓɓude. Mi waawaa ciigoo hol ko hoolotoo. Miɗo woni e safaara hakkille, kono mi haalaani ɗum, ngam mi hulii ɓurtinde iimaan am e majjude sifeede ngenndi, mi rutta wonta laayru mehiiru. Cakaare nde mi yiyti? Ina gasa mi woppa hijab, mi tokke Islaam ko ɗaminaaka-mi juula so mi majjii, mi mawna Juulde, kono mi waɗaa ko ɓuri ɗum. Ko wayi ko juulɗo pinal tan. Kono so mi goonɗiniima tigi, ɗum woni ko njiɗmi daɗndude. E so mi goonɗinaani, hol ko waɗata mi salaade fof? Mi anndi ɗum jiiɓi, ɗum juuti kadi. Ina woodi goɗɗo rewniiɗo ko nanndi e ɗuum? Haalaaji lobbi? Tiiɗno, ngolɗam.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wurtinde hijab waawi addande ma fooftere seeɗa, ammaa mettere yaasiɗo fiiɗe e makko caggal ɗum waawi ɓeydugo. A anndi, a foti dartanaago, yeewtida e jaagorɗo hakkille juulɗo? A yiɗi nokkuure ngam fooɗaade.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo nanana ɗum luggingol. Nyau BPD am ina waɗa goonɗinal am kadi nana wa siwtirgal. Jokku e waɗde du’a, hay so a welaani. Wanaa ko faati e nannde yaqeen wonnde e seeda sahaa kala.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Kundal gooto tan miɗo wondi e ma, bannda am. Mi fuɗɗii hijab ngam miɗo yiɗi tabitinde hoore am kadi. Ñalɗe goɗɗe miɗo añana ɗum, ñalɗe goɗɗe tan ko ɗum woni huunde wootere ndarndinde am. Hare maaɗa ina woodi nafoore mum.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yaay'am, iimaan maa wonaa laawol fiirtungol, ina ɓuuɓtoo, ina ɓeydoo, teeŋti noon e rafi BPD. Taa heɓtin hoore maa no feewi. Allah ina anndi ɓernde maa e haɓre maa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Aɗanaa juulɗo bonɗo. Aɗa tampii, aɗa jiiɓii. Ko hulɓiniima maa majjude diina mum, ko ɗum holli wonde emaan ina heddii e maaɗo. Woto yoof fuu.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment