musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Al-Mathurat: Koɗol Ruuhu Nyalnde Kala

Aɗa nanii neɗɗo wi'a "miɗo waɗa Mathurat" subaka malla kikiiɗe? Ndaa ƴeewndol hoyɗo ko fayti e ɗum-gooto nder kuuɗe ruuhu ɓurɗe yooɗde e weeɓde nder Lislaam. Al-Ma'thurat ko set mooliiɗo subaka e kikiiɗe, e duaaji ƴettaaɗi e Al-Qur'aana e janngooji laaɓi ɗi Annabi Muhammadu ﷺ. Helmere nden ummaade ko "habaruuji laaɓtuɗi", ko ɗum waɗi fof fof ummaade e iwdi amen arandeeri, walaa ko haɓɓaa. **Moye mooɓti ɗum?** Imaam Hasan Al-Banna (1906–1949) mooɓtii nde sabu o tawii Juulɓe heewɓe njiɗi ko jokkirgol ruuhu ñalnde kala, ammaa ɓe njiɗaa no puɗɗortoo. O tagirii duwaaji kesi-o mooɓtii tan duaaji tiiɗɗi, ɗi mbaawka mawka wonɗi nder aadaaji amen, o wadani ɗi njuɓɓudi subaka e kikiiɗe mbele neɗɗo wawii jokkindirde. **Hol ko woni nder mum?** - Aayeeje Al-Qur'ana mawɗe hono Ayat al-Kursi, aayeeje ɗiɗi sakkitiiɗe e Al-Baqarah, e Qul tati (Al-Ikhlas, Al-Falaq, An-Nas) - Duwaaji Annabi'en ngam ndeenka, yettoode, e ardoore - Duwaaji fuɗɗorde e joofnirde ñalnde maa e faandaare - Santoreeji ngam ndeenka ruuhu, yaafanaago, e hoolnaade Allah Won fannu juutɗo wonande ñaldɗe ɓutteɗe, e fannu juuttungo ngol wakkati ɓeydaani. **Koni waɗi yimɓe njiɗi ɗum?** Iɗon waɗana dhikr ñalnde kala ko weeɓi. Walaa maa ɓaawo majjinde hol ko njanngat malla ɓeydaago deftere feere-aɗa jogii jokkirgol gootol ngol hakkunde ma subaka e kikiiɗe fof. Juulɓe heewɓe ɓe mawni e janngude ndee e wi'a ko ɗoon aada tan mo tabitinaaɗo ñalnde fuu. Nde janngaama e miliyoŋaaji nder duuɓi, nder cuuɗi, juulirɗe e pelle jannde kala. So a meeɗaaki, ina foti ɗaɓɓude nde. Aɗa waawi tawde binndanɗe ɓaleeje, PDF e applooji jogiiɗi Arab, binndol e firo. Wonii kadi waɗɓe Al-Ma'thurat jokkirgol ñalnde maɓɓe? Miɗo yiɗi nande no ɗuum walli jokkirgol mon, inshaAllah.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

E woodi appon moƴƴon marɗon binndol feere? Araawol am aaminaani kono miɗo yiɗi fuɗɗaago.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi ɗon jannga Mathurat duuɓi keewɗi, ɗum nanndi ko he huunde ndeenka ruuhu. Subaaji ɗi ngalaa ɗum ɗon nanaa gaabɗum.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Hasan Al-Banna ko neɗɗo mo hakkille mum darii, o renndini ɗum no feewi. Kala juulɗo foti heɓde nde.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo huutoroo aplikasyon o, ina weeɓnana yah-ngartam. Version mo juuti ko danndoowo nguurndam e ñalɗi ɗi ngalaa waktuuji.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

InshaAllah, miɗo etoo waɗde nde dewondirde. Puɗɗiima lewru faggudu, miɗo yi'a barakah e sahaa am joonin.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi yejjiti deftere am e saare tun, mi nanngaani. Joonin mi jogii PDF e telefon am ngam kala sahaa nde walla.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Goonga, ɗum ko ɓuri moƴƴude e kuuɗe. Ɗum hoota minti 10 tan, nden aɗa nannga ko a hawtaama nyannde fuu. Mi hokki miijo am jeertinaaŋgo.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Yumma am ekkitini kam mi woni cukalel, jooni mi waɗata ñalnde am fuɗɗoraaki tawi aldaa e maggu. Heddanta ɓernde maa semmbe.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Quls tati ɗin e Ayat al-Kursi tan ko semmbe. Ɓeydu du’aaji ɗin, a suddaama.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment