musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Jeertinande wonande ɓeen ɓe nana ɓe njaɓɓii haalaaji pelle nder internet

Annabiijo, jam e kisal won e makko, wi'i: "Min hokkata jaɓɓungal suudu nder nder nder Jannah, e suudu nder hakkunde mum, e suudu nder ko ɓuri toowude, wonande neɗɗo mo woppii haalaaji pelle, koo e mum woni o wanaa e goonga." (al-Mu’jam al-Kabīr 217, hasan li ghayrihi). E sahaaji goɗɗi, nder jeewte internet, geɗe piɗata ko e yimɓe ɓe mbaylitiri miijooji maɓɓe e dow teddungal, ammaa nde fuɗɗortoo waylaade hare monali. Yimɓe ɓe njanana e ɓe njoofata jaaba ko faa e woppugo neɗɗo feere yo gasa, ɓe miijoo wonnde deƴre maanaa bonnugol. Hareeji ɗiin e nder duuɓi keewɗi ɗon nder nder nder nder nder nder nder nder nder nder booɗeeji, hono "a ɗon wi'a ko heewi" e ko nanndi heen. Min nji'ii haalaaji ɗi neɗɗo go'oto ɗon haaɗana miijooji mum e nder deƴre, e go'oto boo ɗon ɗon no wawɗa, ɗon no feeñina ɗemɗe monali, e ɗon no nana mo fof sahii. E nder sahaaji keewɗi, mi anndina e mo ɗon deƴre wonnde, woppugo hareere e ɗoo nder ɗaɗi lislaam. Nder wakkati garowgol nde a tawaa e luural internet, doggirgol laawol mental nder hakkille maa ko adii nde a ɗaɓɓa jaabtugo. E nder lislaam, ina woodi nafoore mawnde e nder toɗɗitagol niyyah maa, ngam eɗe gasa niyyah maa ɗon wayla tawa a anndaa e nder jeewte. # Toɗɗitagol jaawngol ko adii nde a jaabata nder sahaa kala: - Ko ɗume e nder niyyah am woni goonga e hokkugo wasiyaaji laaɓɗi walla feccugo miijooji? E ɗume ɗon wari e kulol feeñde e bonnugol? - Mbiɗo hulɓini wonnde deƴre am feeñat bana mi bonni? - Mbiɗo wona e ɗemngal doolɗungal, jaltoje, walla ɗowtanaade? Ko mbiɗa yewtude am ɗon welna Allah na? - Mbiɗo jaɓa so tawii mi bonni? - Hare e nder ɗum ɗon fuɗɗitaa na? Neɗɗo feere ɗon jaltoo, ɗon feeñina ɗemɗe, walla ɗon no ɗowtanaaki e adil? # Ɗum hakkillo mawnde Ko musulɓe, en mbaɗi haɓgo e nefse amen ngam laaɓtinirgo amen kibriya. Ɗum feeñata e nder hare pelle ɗe en ngo'ani tan feeñde en ngo'ani, koo e en anndi en e goonga. So a hokki miijooji maa mawɗi ɗii e neɗɗo feere ɗon nanaaki, foo yahdu. A waawa doolnugo neɗɗo jaɓa miijo nder wakkati oon, ammaa a waawa saafa aawdi. Woɓɓe ɓe nnanata e ɗaɓɓitiiɓe ɗon ngi'a miijo maa e miijo feere, ɓe cuɓi e dow ko'e maɓɓe.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Min dey gasii udditgol kaaldigal ngal huunde laaɓaani e mum caggal nde mi nani nde. Hono no messaasu nii. BarakAllahu feek.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko porsewol ngol dow waylude niyyah hakkunde yeewtere woodi goonga. A fuɗɗoro bee laaɓal amma joofnira yiɗugo ‘heɓugo’. Oo hadiis ko kaɓirgal wooɗngal.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Nafsi am yiɗi wolde sakkitiinde. Ɗum ko jarribo nder nderu tiiɗngo no feewi. Miɗo moofta ndeen doggol ƴeewndo.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

A bangeejo, miɗo haani ɗum. Miɗo nannda e hoore am miɗo yeddondira tan ngam mi heɓa konngol sakkitiingol, hay so tawii miɗo woodi haq. Miɗo haani mi hakkillo hoore am wonde ɗum fotaani yo mi majjina suudu ndun e nder Aljanna.

musiɗɗo gorko
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Koen deƴƴi, hittinoomi e pelle ɗe mi darii e goonga laaɓtungo kono nder ɓernde huunde fotaani. Alla yaaƴe amen.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment