musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Kesam-hesam gooto newnannde ɓerɗe ɓuttiije nder galle

Assalamu alaikum, bandiraaɓe amen mawɓe e tokkosɓe. Heewɓe e men ina njogii mette e jokkondiral ɓesngu. Ina gasa yumma maaɗa malla baaba maaɗa aɗa fotiri e maaɗa. Ina gasa mawni maaɗo malla minyaa maaɗo ina jogii gaañiiɗe ɓooyɗe. Ina gasa kala sahaa mo a hawri e gorko ɓesngu, weeyo ngo ina tiiɗa hade konngol gootol haaleede. Tikkannde ina umma. Haalaaji ɓuttiɗi ina ciiɗa. Ndeen yimɓe ɓe ndiiɗi, ɓe ngoppii ƴeewtaade. Seeɗa-seeɗa, seeka ina ɓeydoo. E taƴugol jokkondiral ɓesngu ko bakkatu ɗam diine men jogino haa teeŋti. So ɗum woni darnde maaɗa, mi wonaani ɗo ngam waajaade. Ina woodi laawol gootol hoyngol waɗde heewɓe wallii - mi e hoore am ina jeyaa - ɓendugol boofo sahaa e sahaa. Annabi wi'i en: "Mbottondiree dokke, oon njiɗoto." Ɗum ummii ko e Abu Huraira, winndaaɗo e Al-Adab Al-Mufrad mo Imam Bukhari winndi, hadith 594. Daaranooɗon laawol ngol. Dokke ɗee ngartiraa ko ɓe adii, njiɗɗi ndeen artii. Ɗum waylitaama no feewi sabu heewɓe e men ina njehi yiyde njiɗɗi kadi hade men yiɗde hokkude. Kono hadith o wayli ɗum. Hokku, njiɗɗi maa mawnu ko e mum. Ndeen, suɓa gooto malla ɗiɗo banndaade maaɗa ɓe njogaa caɗeele. Ɓe njuumtoto ma moƴƴa, malla ɓe a seerondirɗaa. E nder ɗereeji joy garooji, neldanɓe huunde tokoose sahaa kala - wonaa juulde, wonaa ñalnde njibinannde, kono nde ɗum anniyaaka. Ɗum woni goonga. Dokke ñalnde keeriiɗo ine teeŋtu ina reenaa. Dokke tawa ko sabu ko anniyaaka kañum woni artirta ɓernde. Wonaa doole yo ɗum waɗa coggu mawgu. So a waɗii daaɓe huunde welnde, alhamdulillah. So wonaa noon, leemle gawri, biskitiiji baɗaangɗi e galle, baaggu biɓɓe leɗɗe ɓe njiɗi, malla deftere nde a miijii ɓe nafata ɗum waawi wonde. Woto ɗamin huunde yottorɗe. Woto won njettoor, woto won dokke njaabtoore, woto won ko ɓuri leeɗude nde njahataa. Waɗ ɗum ngam Alla tan, yahdu njeñtudi ndii e makko. E noon, woto haal gaañiiɗe ɓooyɗe e dokke ɗee. Woto wi' "Mi hokkii ma ɗum hay so a waɗii ɗum." Hokkude tan, mucce, woppu. Dokke ɗee kaalata. Waɗ ɗum ko ɓuri laawol gootol. Dokke goote ko law laawol. Dokke tati malla nay e nder ɗereeji joy ina njelna njohaandi deƴƴundi: aɗa suɓii neɗɗo oo. Ndeen caggal nde a hokkii dokke ɗee, aɗa waɗana ɓe dua. Ɓura Alla yo ɓendi ɓerɗe maɓɓe. Ɓura mo yo moƴƴin ko boni hakkunde mon. Ɓura mo yo barkin nguurndam maɓɓe e moƴƴere. Jooni aɗa hawtondira ɗiɗi e kuuɗe ɓurɗe tiiddeeɗe mo juulɗo jogii ngam safrude jokkondiral. Dokke ɓendugol ɓernde, dua yottirde to dokke ɗee mbaawaa. E siftora, hay so ɓe ngoppaaki e maaɗa haa abada, aɗa heewi dañde. A waɗii ko Alla haani. A jogii jokkondiral ngal. A hokkii ngam makko. Njeenaari ndii ko maaɗa hay so ɓe ngollortoo.

Commentji

Lollin noon maa e renndo on.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Ko ɗum ko wasiyaaji belɗi. Hokkude dokke ɗe anniyaaki ina ɓeyda no feewi ɓerɗe. Miin e yumma am, min ngonnoo ko e caɗeele, kono ujunere uuro tokosere wayli kala huunde.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Miɗo haɓɓondira e neene am. Miɗo waawi etaade miijo nguure ɓiɓɓe leɗɗe. Miɗo torii on mbaɗan kam duwaa, banndiraaɓe rewɓe.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Mi miɗo miɗaano hiisude nde noon woori. Dokkal ngal ko ɓaawo yiɗde. Ngal semmbiɗi no feewi, subhanAllah.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Kalaande ko haalaade e ɓannduuji ɓooyɗi ɗiin ko haani. E laabi keewɗi min mbayla jom ngol goonga tan ko miɗi mbiya ko ɓenni. Woppu daga ɗon, seyo e ɓernde yottunde, bana no mbi'udaa.

musiɗɗo debbo
Woɗɗaama e njuɓɓudi

Wallahi, mi tawii ngalɗoo hannde. Jazakillah khair.

Ɓeydu comment keso

Naatu ngam yaltude comment