Dabareeji 15 ngam hoybude mettere ɓernde
Salaamu Alaikum. Miɗo jogii mi winndi goɗɗo ko adii, heewɓe mbi'i ɗum walliɓe. Ndee ɗoo ɓuri juutde seeɗa, kono inshaAllah, miɗo du'anoo nde wallata ɓeen ngonnooɓe e caɗeele. Kala gooto e amen ina jogii daartol mette. Aɗa wona alɗuɗo malla baaso, celluɗo malla caɗtiiɗo, dewbo malla deweteeɗo, anndu alaa gooto jabat mettere. Kono mettere, so nde yejjitaama, nde waɗaaka hay dara, nde mawnata, nde hebbinanta, nde hebbinanta ɓernde, nde lelnata ɓanndu, nde kadi nanngata min e gonɗi e sunaare gasii. Imaam Ibn al-Qayyim teskiima wonde Qur’aan toɗɗii mettere tan ko ngam haɗde nde, hono "Woto sunu," malla ngam dartinde nde, hono "kulol alaa e maɓɓe." Sirlu oo ko mettere dartinay en yeeso, nde addantaa ɓernde al-haira. Alaa ko weltinirta Seyɗaane ɓuri waɗde goonɗinɗo suniiɗo, ngam o dartina laawol maɓɓe feewde Alla, o dartina golleeji moƴƴi. E ɗeen, nan 15 ɗe wasiyaaji. Alla waɗa ɗe wuurtaare wonande mettuɓe, sawndere wonande ɓerɗe tappooɗe, e semmbe wonande hareeji nderɗi min fof ngoni e mum'en. **Arandeere:** Wakkati fuu jasɗo wonde On jokkuɗo e ko Alla suɓani ma, ko on jeyaaɗo. Gooto ko aybataama, nafoore mum ndeen ko yaltude e ko Alla suɓani mo, jaɓɓaade ɗum e ɓernde saliiɗo. Alla wi'i: "Alaa musiiba wonande so wonaa e yamiroore Alla. Kala goonɗini Alla, Alla fewnay ɓernde mum." Alqama wi'i: "Ɗum woni neɗɗo hedgeede e musiiba, o anndi nde ummii ko e Alla, o jaɓɓa." **Ɗiɗaɓere:** Jiiɗo wonde On suɓnooɗo ma caɗeele ɗee ko Jom yurmeende, ɓuraaɗo ma yurmeende e yumma maa. Ko kanko woni ɓurɗo hikma, yiɗɗo nafoore ma e laabi ɗi miijooji maa mbaawaa yettaade. Annabaaɓe paṁi ɗum. Ayyuubu wi'i: "Mettere memmii kam, An woni Yurmeteeɗo yurmeteeɓe ɓen." Yaaquuba, e majjugol ɓiyiiko, wi'i: "Alla woni rewnoowo ɓurɗo moƴƴude. Ko Kanko woni yurmeteeɗo ɓurɗo yurmeende." Waɗtu e hakkille ma ko Hombo jarriboto ma? Jom yurmeende e Jom hikma, yiɗɗo nafoore ma ɓurɗo ma nafoore. **Tataɓere:** Anndu ko heɓi ma ko leɗɗe, Alla neli ɗe e sadak mum. Leɗɗe ina metta e tagoore-faarnanoo ɗe, woto hollu mettere malla muuyngol, ngam cellal ngal heɓtaake. Imaam Ibn al-Qayyim wi'i: "So Alla yiɗii neɗɗo moƴƴere, o hokka mo dose jarribooji, o woppa mo wullitooɗe ñawuuji nderɗi bonɗi, haa o laɓɓina, o hebloo ngam darndeeji ɓurɗi toowde e nguurndam ɗoo-rewde Alla-e njoɓdi ɓurndi toowde e Laakara-yi'de Alla e ɓadtaade Makko." Sey heewi, neɗɗo dañɗo e teddungal, musiiba dartinii mo, lesni mo. O wartata ko o jamaanu, Qur’aan, du’a, e moƴƴere. Goonɗin wonde leɗɗe jarribooje ittata ñawuuji ɗi yi’ataa, kono yiɗi ittude. **Nayaɓere:** Yimɓe ɓurɓe mette ko ɓurɓe ɓadaade Alla. Annabi (jam e kisal won e makko) naamnaama: "Homɓe ɓuri heewde jarribooji?" O wi'i: "Annabaaɓe, refti ɓeen ɓurɓe nanndude e maɓɓe, refti ɓeen ɓurɓe nanndude. Neɗɗo jarribirtee fawaade e diina mum. So diina mum yanii, jarribo ɓeydotoo; so loowii, hoynanaa. Maccuɗo oo wontaa e jarribirde haa o yahra e leydi alaa bakkaat." Ɗum waɗi gooto e annduɓe men aranɓe wi’i: "Mo musiiba memmi, o waɗtaama e laawol annabaaɓe." **Joyeɓere:** Jarribol maa ko alaama wonde Alla yiɗɗaa moƴƴere. Annabi (jam e kisal won e makko) wi'i: "So Alla yiɗii neɗɗo moƴƴere, o yaawinana mo caɗeele e duuniyaaru. So Alla yiɗaani, o lelnana mo haa o hokkee ɗum timma e Ñalnde Daraja." Al-Fudayl Ibn ‘Iyaad wi’i: "Alla ina yurma maccuɗo mum goonɗinɗo e jarribooji, hono no neɗɗo yurminirta ɓesngu mum e moƴƴere." O wi'i kadi: "A heɓataa goonɗinol haa a yi'oya jarribooji ko barka, e yooɓde ko musiiba." **Joyeɓere:** Pa'am wonde Alla ina waawi yiɗde ma darnde e Aljanna, kono golleeji maa njottoo heen, o wallira ma e jarribooji. Annabi (jam e kisal won e makko) wi'i: "So Alla fellitani maccuɗo darnde e Aljanna nde golleeji mum njottaani, O jarriboto mo e cellal, jawdi, malla ɓiɗɗo, refti O newnana mo muñal, haa o yotta ndeen darnde." So a paamii mettere maa e caɗeele maa ko asanseer maa e Laakara, ɗum hoyɗinay muñal maa no feewi. **Jeeɗiɗaɓere:** Jiiɗo wonde ɓurɗo teddeende e duuniyaaru e Laakara ko bakkaat, ko heɓi ma jooni ina mommina ɗi. Annabi (jam e kisal won e makko) wi'i: "Alaa mettere, ñawu, sunaare, kulol, malla gi’al lekki memata goonɗinɗo, si wonaa Alla momminira ɗum bakkaat." O wi'i kadi: "So neɗɗo ñawii, Alla ina nelda malaa’ika ɗiɗo, o wi'a: 'Heto ko o wi’ata yillotooɓe.' So o yetti Alla, o haali moƴƴi, Alla wi'a: 'Maccuɗo am ina jogii ahadi: so mi nanngii ruuhu makko, o heɓan Aljanna; so mi sellini mo, mi wattan ɓanndu makko e ƴiye makko ɓurɗe, mi momminana mo bakkaat.'" Ko adii en ɓe mbi’rata e weltaare so celliima: "Yo miñaaɓe e laɓɓingol." Wonaa tan caɗeele hoynanta bakkaat, ɗe ɓeydana kadi moƴƴere. Annabi (jam e kisal won e makko) wi'i: "So ɓeen ngonnooɓe e yooɗde njiima njoɓdi ɓeen mettuɓe e duuniyaaru, ɓe cikkatnoo ɓalndu maɓɓe feccaama e mekkes." Ɗum waɗi annduɓe woɗɓe mbi’i: "Soy taw alaa jarribooji, min ngartatnoo yeeso Alla e juuɗe ɗe ngalaa." Imaam Ibn al-Qayyim haali debbo diinoowo majjuɗo hoore horde, o moosi. Ɓe naamndi mo, o wi'i: "Belaare njoɓdi yejjitii kam mettere rafi oo." Imaam Ibn Qudaama wi’i: "So laamɗo wi’i baaso: 'Kala nde mi fiiri ma e sawru ndu, mi hokku ma 1000 dinari,' o yiɗaynoo heewde piye, wonaa ngam ɗum metta, kono ngam nafoore o tammino." **Jeteɗaɓere:** Ko heɓi ma ko ummii e bakkaat maa. Alla wi'i: "Kala musiiba memi ma ko sabu ko juuɗe maa keɓi." Nii, nokkuure mettude tan, tuub, ngam ɗum ko laabi teeŋtuɗi ngam dartinde jarribooji. 'Ali (yo Alla moƴƴi e makko) wi'i: "Kala musiiba ummii ko e bakkaat, nde ittataa si wonaa e tuuba." **Joweenayɓere:** Anndu ko heɓi ma ko woni ko tawa, waawaano daɗɗitaade. Ɗum winndaama duuɓi ujunnaaje ko adii tagngo asamaan e leydi. Alla wi'i: "Alaa musiiba wonande e leydi malla e hoore mon, so wonaa e deftere ko adii mi tagdude nde-ɗum woni e hiddingol Alla." Ko adii fof Alla tagi ko qalam, o yamiri ɗum winndude. Nde ɗum naamndii ko winndata, ɗum wi’aama: "Winndu kala ko waɗata haa Ñalnde Daraja." Nii, so min ɗacciri malla min deeƴii, so min mbadli malla min jaɓii, ko Alla felliti waɗan. Woto ɓeydu e musiiba maa majjugol mboɗɗere-majjugol njoɓdi muñal. 'Ali (yo Alla moƴƴi e makko) wi’i: "So a muñii, ko Alla felliti waɗan, a heɓa njoɓdi; so a muñaani, ɗum waɗan kadi, kono a bakkina." **Sappoɓere:** Haɓɓitoro caɗeele maa e wallude yimɓe e mbaawirɗaa. So nguurndam teddii yiɗde, yi’u neɗɗo sokli, o wuurnee, neldu mo kaalis, yurmin suniiɗo. Hay huunde tokosere hono waɗde nokku ngam miñaawo maa jooɗaade sara maa e nder suudu heɓa, ina waawi udditde ɓernde maa e welwide. Alla wi'i: "Monon goonɗinɓe! So ɓe mbi’i on peccitoo e nder batuuji, peccitee; Alla peccitan on." Peccito e nguurndam yimɓe, Alla peccitan e ɓernde maa, jawdi, cellal, e yanaande maa. **Sappo e go’oɓere:** Tiiɗno ngon e nder batuuji ganndal e jikkorde. So min nanii mettere, min ngonata ko e woɗɗitaade yimɓe e nokkuuji moƴƴi, ɗum ɓeydata e mettere men. Deƴƴere nde a yiɗi ko e juulirde. Annabi (jam e kisal won e makko) wi'i: "So yimɓe kawritii e go’o e cuuɗi Alla, omo janga, omo jannga Qur’aan hakkunde maɓɓe, deƴƴere ina jippa, yurmeende ina ñiɓɓa, malaa’ika ina taaroo, Alla ina siftora ɓe." So sunaare teddii, noddu giɗo maa, o noddu mo juulirde, ngam a jannga Qur’aan, a jannga tafsiiru, ndeen ndaara ɓernde maa no waylirta. **Sappo e ɗiɗaɓere:** Waɗtu jikkorde Alla ko cuuɗol maa. Kala goonɗinɗo anndii no ɗum teeŋtiri e haɓɓagol sunaare. Alla wi’i Nelaaɗo Makko: "Min neldirii ma Qur’aan ina seema. Muñan e ko Joomi maa felliti, woto jaɓ bakkinɗo malla gaafere. Jikku innde Joomi maa subaka e kikiiɗe. Sujjanaa O, yettoo O jamma juutɗo." Ibn Taymiyya wi’i dow aayeeje ɗee: "Alla yamiri Nelaaɗo Makko jikkude innde Makko subaka e kikiiɗe, ngam jikkorde Makko ko ɓurɗo wallude e muñal. O yamiraa kadi juulde jamma, ngam juulde jamma ina wallita e golleeji ñalawma, ina wona semmbe." Miijo sunaare Muusaa e miñiiko nde ɓe njami’aa yahde Fir’awna, mo wi’ino ko kanko woni Alla. No ɓe ndokkiraa haɓɓagol? Alla wi'i: "Yahee, an e miñiiko maa, e aayeeje Am, ngooɗaani e jikkude Am." Ɗum woni konu maɓɓe e tagle ɓurɗe teeŋtude. Shaykh As-Sa’di firtii: "Jikkorde Alla ina wallita e kala kuugal, ina hoyɗina, ina weeɓina." **Sappo e tataɓere:** Alla ina waawi jarribirde ma ngam dartinde huunde ɓurnde bon'de nde wara. A waawaa anndude ko wonnoo ko anniyaaka. Annduɓe nokku oo kaalii laamɗo e kolaawo mum diinoowo. So caɗeele ngarii, kolaawo oo wi’ata: "Alla suɓataa si wonaa ɓurɗo moƴƴude." Nyannde, omo ñaama, laamɗo oo taƴii junngo mum no feewi. Kolaawo oo wi’i haa ko wi’ata. Laamɗo oo, mo metti, sokiri kolaawo oo-kono kolaawo oo wi’i: "Alla suɓataa si wonaa ɓurɗo moƴƴude." Caggal, laamɗo oo yahi pellital gooto. O yani leyɗe rewɓe sanamuuji, o nanngaa ngam hirsirde. Ɓe ndaari junngo mum gaañiiɗo, ɓe ndarti mo, ɓe mbi’i o joŋaaki. Laamɗo oo hooti, o paami Alla suɓataa si wonaa ɓurɗo moƴƴude. O woppi kolaawo oo, o naamndi: "Mi yi’ii moƴƴere e gaañannde am, kono nde mi sokiri ma, ko hono moƴƴere?" Kolaawo oo jaabi: "So miɗo wondi e maa e pellital, mi hirsete e nokkuuji maa." E kala jarribo, waɗtu haala maa "Alla suɓataa si wonaa ɓurɗo moƴƴude." Alla wi'i: "Ina waawi a yiɗaa huunde, kono ko ɗum moƴƴere wonande ma; ina waawi a hulu huunde, kono ko ɗum bon'de wonande ma. Alla anndi, onon njettata." **Sappo e nayaɓere:** Musiiba oo ina mawni no a mbaɗɗiri ɗum. Ko firo Arabeen woni: "Yooɓnu, yo yooɓa," maanaa hoyna tule haa wonti pigga. Nan no waɗirtee: a) Miijo ko ɓuri bon’de. Debbo muñinooɗo caɗeele juutɗe naamndaama no o muñiri. O wi'i: "So musiiba memii kam, mi siftoro Naaru, musiiba am hoyna, haa wonti hono ɓowri." b) Yettu Alla wonde nde wonaano ɓurnde. Majjuɗo yi’itere? Yettu O wonde nde wonaano ɗiɗi. Taƴɗo junngo? Yettu O wonde nde wonaano kaaƴe. Koolaaɗo Muhammad Ibn Wasi’ joginoo gaañannde ɓanndu. Giɗo mo mettiri, kono o wi'i: "Alhamdulillah nde wonaa e ɗengel am malla peeŋgol am!" Baaso, mo yi’ataa, mo wonaa, naneeɗo omo wi’a: "Yettu Alla mo lorfii kam dow heewɓe maccuɓe." Nde o naamndaa no, o wi'i: "O hokki kam ɗengel jikkat, ɓernde yetto, e ɓanndu muñɗo e jarribooji." c) Yettu Alla wonde jarribo oo wonaaki e diina maa. 'Umar Ibn Al-Khattab wi'i: "E kala musiiba, mi yi’ata nafooje nay: nde wonaaki e diina am, mbaaw-mi jaɓɓude nde, nde wonaani ɓurnde, miɗo tammino njoɓdi." d) Winndito nafooje Alla dow maa. Ina metta so min mumminaama e nafooje keewɗe, min yi’ataa tan ko majjani. Nde kosngal 'Urwa b. Zubair taƴaama, goɗɗo wi'i: "Alla moƴƴinii heewɗo e maa-hakkille, ɗengel, yi’itere, juuɗe, e kosngal wootal." 'Urwa wi'i: "Alaa weltinii kam no feewi." Woɗɓe ina ndaara jawdi seeɗa, kono naamndaaɓe: "A yeeyay yi’itere maa e sum ngal?" Alaa. "Nanɗe maa? Haalde? Hakkille?" Kala ko alaa. Yumma, aɗa wona miliyonaajo-no a ndaarirta? e) Jiiɗo, hono duule nduungu, ɗum rewata. Miijo ɓeen jarribirɓe e ñawu malla majjugol. E ndeen wakkati, ɓe miijoynoo ɓe cellataako, kono wakkati rewii, ɓe celli, ɓernde mettunde wonti siftorde woɗɗunde. Ɓeen fof moosaɓe taarooɗe ma jooni-ɓeen ngonaano e woya? Ɓe ngonii, kono wakkati wayli golle. Shaykh 'Ali al-Tantawi wi'i: "Ɓeen mettuɓe e ñawu, baasal, kaso, malla tooñanngeeji-ñalnde warande nde ɗum wona tan siftorde e daartol renndinaaɗo e giɗɓe."f) Jus look around. You’ll quick see everybody dey struggle for one way or anoda. **Sappo e jowi’o:** Ngaɗoto gartinde aduna o’o huuɓa ko ɗo wooda non. Testiiji ɗon ɗon saɗaani-nde booɗɗum, ɗume aduna o’o si wanaa test? Nyalaaji goɗɗi ɗi ɗon wela bee saɗa, ɗi ɗon ɗon saɗaaji. Allah wi’i, “Min tagii neɗɗo nder caɗeele goonga.” Caɗeele nder ɓisngu, jibinaango, jaŋgo, ngoomugol, dewgal, ɓiɓɓe koɗorde, cellal, nayeewu, e maayde. Mo wartini nguurndam ngam walaa caɗeele, ɓe miijii kamɓe tan ɓe ɗon torra, malla ɓe ngarta ɓe tan ɗon torra fuu, ɓe ɗon ɗon jangɗinaama; min fuu min ɗon jangɗineede. Ibn ‘Uyayna wi’i, “Aduna o’o ko sunnaa, to nyalaade wela mettu arii ma, acce nde bana bonus.” ‘AbdurRahman An-Naasir, laamiiɗo mawɗo Andalus, limii nyalaaji mum ɗi wela. Caggal laamu duuɓi ɓuri 50 heeɓi hajju, o tawi nyalaaji 14 tan. Ngam maa janngu hokkude nguurndam maa jaɓugo adunaaru ndu’u bana test temporaire, e ngaɗo yaado jaaboowo Imam Ahmad to ɓe naamnii, “Nde min fooɗetee?” O wi’i, “Daga fooɗere arannde maa nder Aljanna.” Mi ɗon torii Allah min nattin fooɗere nden, amma haa saa’i mum, taaginoo koo ɗume nguurndam waddata. Ndun woni adunaaru, min fuu min ɗon nder mum. Allah waɗa ɗiɗi ɗii e ɗii ɗiɗi 15 bana yeewtorde nder jahaangal men juutaangal haa Makka e Almalaa’i. Goonga, daga yurmeende Allah dow ɓalli men ɓaleeɗi, O hawraani welwelre timmunde bee huunde fuu sey bee Makka-walaa bee kolimaagi, golle, ɓiɓɓe, jawdi, cellal, malla huunde fuu. Ɗiɗi ɗiin, to ɗe majji, ɗe waawaa waɗtineede. Amma to Allah majji, ɗume waawaa waɗtinde ɗum? Bonuɗum goonga wonaa majjinde ɗiɗi ɗiin; ko majjinde Mo Waawataa Waɗtineede. “Mo waɗi ko mooɗi, gorko malla debbo, nde ɗon ngoonɗini-Min nguurndat ɗum nguurndam welwelɗam.”